U njemačkom regionu koji je decenijama bio oslonjen na eksploataciju uglja, danas se odvija vidljiva i simbolički snažna promjena. Prelazak na čistu energiju dobija vrlo konkretan oblik.
U malom mjestu Šipkau, u saveznoj pokrajini Brandenburg, već su u toku radovi na projektu koji bi mogao obilježiti novu fazu razvoja energije vjetra. Na terenu su postavljeni kranovi, čelične konstrukcije se montiraju, a rešetkasti stub postepeno raste. Plan je da se ovdje izgradi najviša vjetroturbina na svijetu.
Kako je poručio njemački savezni ministar za zaštitu životne sredine Carsten Schneider, ovakvi projekti imaju širi značaj od same proizvodnje električne energije. Cilj je smanjenje zavisnosti od nafte i gasa iz drugih djelova svijeta, što postaje sve važnije u kontekstu rasta cijena energije u Evropi.
Turbina koja se gradi u Šipkau bi, po završetku, trebalo da dostigne visinu od 360 metara, približno zgradi od stotinu spratova. Time bi postala druga najviša struktura u Njemačkoj, odmah iza berlinskog televizijskog tornja.
Ključna ideja ovog projekta leži u visini. Na više od 300 metara vjetar duva jače i stabilnije, što omogućava veću i pouzdaniju proizvodnju energije. Upravo ta karakteristika čini ovakve turbine posebno zanimljivim za budući razvoj sektora.
Tehnički izazovi su, međutim, značajni. Klasični kranovi nisu dovoljni za podizanje konstrukcije ove veličine. Umjesto toga koristi se patentirani teleskopski sistem: turbina se najprije podiže na 150 metara, a zatim se dodatno „izvlači“ do konačne visine od oko 300 metara.
Projekat nije prošao bez problema. Krajem 2025. godine otkriveni su nedostaci na čeličnim komponentama, zbog čega su radovi morali biti zaustavljeni. Gradnja je u međuvremenu nastavljena, a kako ističe Jochen Grosmann iz kompanije GICON, bezbjednost i kvalitet imaju apsolutni prioritet u ovom jedinstvenom poduhvatu.
Ako se planovi ostvare, turbina bi trebalo da bude priključena na elektroenergetsku mrežu do kraja 2026. godine.
Procjene govore da bi godišnja proizvodnja mogla iznositi između 30 i 33 GWh, uz trošak manji od pet centi po kilovat-satu. To je oko 220% više u odnosu na klasične turbine u okolini, a dovoljno da se električnom energijom snabdije približno 7.500 četvoročlanih domaćinstava.
Razvoj ove tehnologije ima i širi evropski kontekst. U velikom dijelu kontinenta, posebno od istočne Poljske do Iberijskog poluostrva, prizemni vjetrovi nijesu dovoljno snažni da bi omogućili efikasnu proizvodnju. Turbine na većim visinama mogle bi otvoriti nove lokacije za razvoj energije vjetra.
Kako bi se ova pretpostavka provjerila, kompanija GICON, koja na tehnologiji radi još od 2010. godine, sprovela je mjerenja u saradnji sa firmom Beventum GmbH, povezanoj sa njemačkom agencijom SPRIND. U obližnjem Kletwitzu postavljen je mjerni stub koji je potvrdio da su vjetrovi na visini od 300 metara stabilniji i snažniji nego na visinama standardnih turbina.
Šipkau se nalazi u Lužici, regiji koja je dugo bila sinonim za ugalj. Danas lokalne vlasti aktivno podržavaju projekte obnovljive energije, nudeći prostor, infrastrukturu i političku podršku.
Planovi za ovu lokaciju ne završavaju se samo na jednoj turbini. Dugoročno, predviđen je razvoj hibridne elektrane koja bi kombinovala dva nivoa vjetroenergije sa solarnim parkom na zemlji. Takav pristup mogao bi povećati proizvodnju energije i do pet puta u odnosu na isključivo solarne sisteme, uz mogućnost kontinuirane proizvodnje tokom cijele godine.
Ipak, projekat otvara i pitanje ograničenja elektroenergetske infrastrukture. U Njemačkoj se već dešava da proizvodnja iz vjetra premaši kapacitete prenosa, posebno između sjeveroistočnih i južnih djelova zemlje. Kada mreža ne može da prihvati višak energije, turbine se usporavaju ili gase, a nedostatak se nadoknađuje fosilnim gorivima.
Prema analizi njemačkog medija Tagesspiegel, samo tokom 2023. godine izgubljeno je oko 9,3 teravat-sata energije iz vjetra, dok su troškovi upravljanja zagušenjem mreže dostigli gotovo tri milijarde eura. Ti troškovi se, na kraju, prenose na potrošače kroz račune za električnu energiju.
Zagovornici projekta smatraju da bi turbine na velikim visinama mogle ublažiti ovaj problem. Stabilnija proizvodnja i mogućnost razvoja na širem prostoru otvorile bi put ka decentralizovanijem energetskom sistemu.
Evropa već bilježi snažan rast energije vjetra. Do kraja 2025. godine instalirano je oko 304 GW kapaciteta, a Njemačka prednjači sa 77,7 GW, ispred Ujedinjenog Kraljevstva i Španije. Samo tokom te godine, Njemačka je dodala 5.735 MW novih kapaciteta, više nego bilo koja druga evropska država.
Politički okvir prati ove trendove. Krajem marta, ministar Carsten Schneider predstavio je Program zaštite klime 2026, koji obuhvata 67 mjera usmjerenih na dodatno smanjenje emisija za 25 miliona tona CO₂ do 2030. godine.
U planu je i proširenje kapaciteta kroz nove tendere: 2.000 dodatnih vjetroturbina biće ponuđeno iznad ranije planiranog broja, dok će ukupno 12 GW novih kapaciteta biti pripremljeno za priključenje na mrežu do 2030. godine.
Projekat u Šipkau, iako tehnički zahtjevan i još uvijek u fazi realizacije, već sada pokazuje u kojem pravcu se razvija evropska energetika – prema višim, efikasnijim i sve raznovrsnijim rješenjima za proizvodnju čiste energije.
J.M.
Naslovna fotografija: SPRIND GmbH/ Tillmann Franzen
