Evropa je u prvoj polovini 2025. godine dodala svega 6,8 gigavata novih kapaciteta vjetroelektrana – što je znatno ispod potrebnog nivoa da bi se ispunili ciljevi Evropske unije za energetsku bezbjednost i klimatsku neutralnost do 2030. godine. Pokazuju to najnoviji podaci organizacije WindEurope, koji jasno ukazuju na spor napredak većine zemalja, izuzev Njemačke koja predvodi kontinentalni razvoj vjetroenergije.
Trenutno ukupni kapacitet vjetroelektrana u Evropi iznosi 291 GW, uključujući 254 GW kopnene i 37 GW priobalne energije vjetra. Iako se čini da brojke rastu, WindEurope upozorava da su ti rezultati daleko ispod onoga što je potrebno da bi se klimatski ciljevi ostvarili. U izvještaju se ističe da evropske vlade moraju pokazati veću odlučnost u razvoju vjetroenergije kako bi doprinijele smanjenju emisija, otvaranju novih radnih mjesta, rastu poreskih prihoda i jačanju ekonomije.
Najveći dio novih kapaciteta instaliran je u zemljama EU, od čega je čak 89% otpalo na kopnene vjetroelektrane. Istovremeno, u Evropi je tokom prve polovine godine naručeno 11,3 GW novih vjetroturbina, što predstavlja rast od 19% u odnosu na isti period prošle godine. Vrijednost konačnih investicionih odluka dostigla je 34 milijarde eura, čime su već premašena ukupna ulaganja iz 2024. godine. Međutim, broj kapaciteta dodijeljenih putem državnih aukcija značajno je opao – sa 20,1 GW u 2024. na 11,7 GW u 2025.
Iza usporenog tempa stoje brojni izazovi, među kojima se izdvajaju spori administrativni procesi za izdavanje dozvola, nedovoljno brza modernizacija i širenje elektroenergetske mreže, kao i neučinkovit dizajn aukcija.
Njemačka, kao lider u sektoru, planira izgradnju 5 GW novih kopnenih kapaciteta tokom 2025. godine – gotovo tri puta više od svog petogodišnjeg prosjeka. Ovaj nagli rast posljedica je odlučne primjene novih EU pravila o izdavanju dozvola. Tokom 2024. Njemačka je izdala rekordnih 15 GW dozvola, a već u prvoj polovini 2025. odobrila je dodatnih 8 GW, što znači da bi mogla nadmašiti i prošlogodišnji rezultat. Nijedna druga članica EU trenutno ne izdaje dozvole u skladu s rokovima koje propisuje nova direktiva REDIII, koja postavlja granicu od 24 mjeseca za odlučivanje o projektima obnovljive energije.
WindEurope je, zbog dosadašnjih rezultata, korigovao svoju prognozu za ovu godinu: predviđanja za Evropu snižena su sa 22,5 GW na 19 GW, dok su za EU kapaciteti revidirani sa 17 GW na 14,5 GW.
Ako se nastavi ovim tempom, Evropa će do 2030. dostići svega 344 GW ukupnog kapaciteta vjetroelektrana – značajno ispod ciljanih 425 GW. Od toga bi 298 GW činile kopnene, a 46 GW priobalne vjetroelektrane.
Crna Gora planira 410 MW iz energije vjetra do 2030. godine
Crna Gora planira da do 2030. godine dostigne ukupno 410 megavata (MW) instaliranih kapaciteta iz energije vjetra, isključivo kroz razvoj kopnenih (onshore) vjetroelektrana. Tokom 2025. godine predviđeno je 50 MW novih instalacija, a sličan tempo nastaviće se i narednih godina – sa po 80 MW u 2026. i 2027, 50 MW u 2028, 80 MW u 2029. i još 70 MW u 2030. godini. Iako se ne planira razvoj priobalnih (offshore) kapaciteta, ovi podaci ukazuju na umjeren, ali konstantan razvoj vjetroenergetskog sektora, koji bi – ukoliko se realizuje prema planu – ipak predstavljao značajan doprinos energetskoj tranziciji Crne Gore i smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Free pik
