Planirana vjetroelektrana snage 92,4 megavata u blizini Njegovuđe, na području opštine Žabljak, mogla bi da otvori novo poglavlje ulaganja u energiju vjetra u jednom od ekološki najosjetljivijih i tehnički najzahtjevnijih planinskih predjela Crne Gore.
Kompanija Wind Europe MNE podnijela je Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, koji daje detaljniji uvid u tehničke karakteristike projekta koji bi se, prema planiranoj snazi, svrstao među najveće vjetroelektrane u zemlji.
Vjetroelektranu Njegovuđa činilo bi 14 vjetroturbina, pojedinačne instalisane snage od po 6,6 megavata. Projekat bi obuhvatio i interni sistem za prikupljanje i prenos proizvedene električne energije, pristupne puteve, platforme za montažu turbina, trafostanicu i drugu prateću infrastrukturu. Proizvedena energija bila bi predata u crnogorski prenosni sistem preko planirane trafostanice naponskog nivoa 110 kilovolti i nadzemnog dalekovoda.
Turbine bi bile raspoređene duž planinskih grebena, gdje su vjetrovi snažniji i ujednačeniji. Takav raspored trebalo bi istovremeno da smanji gubitke koji nastaju kada jedna turbina djelimično zaklanja strujanje vazduha prema drugoj.
Realizacija projekta zahtijevala bi izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih puteva. Njihova planirana širina iznosila bi približno 4-6 metara, dok bi na određenim krivinama i transportnim tačkama bila potrebna dodatna proširenja. Takvi zahvati neophodni su zbog prevoza lopatica, segmenata tornjeva, gondola, teških dizalica i druge specijalizovane opreme.
Na svakoj lokaciji predviđenoj za turbinu morala bi biti izgrađena stalna ili polustalna radna platforma. Ona bi služila najprije za montažu, a kasnije i za redovno održavanje postrojenja.
Rad vjetroelektrane nadzirao bi se putem SCADA sistema, koji omogućava daljinsko upravljanje turbinama, praćenje proizvodnje i meteoroloških prilika u realnom vremenu, rano otkrivanje kvarova i koordinaciju sa operatorom prenosnog sistema. Planirani radni vijek postrojenja iznosio bi od 25 do 30 godina. Nakon toga, lokacija bi mogla biti obnovljena postavljanjem novijih turbina ili bi vjetroelektrana bila trajno uklonjena iz upotrebe.
Projekat Njegovuđa pojavio se u trenutku kada se crnogorski sektor energije vjetra postepeno širi sa nekoliko pojedinačnih elektrana na veći i raznovrsniji proizvodni portfolio.
Crna Gora je u 2026. godinu ušla sa približno 118 megavata komercijalnih kapaciteta u vjetroelektranama. Vjetroelektrana Krnovo ima oko 72 megavata, dok instalisana snaga Možure iznosi 46 megavata. Vjetroelektrana Gvozd, snage 54,6 megavata, ušla je u probni rad u maju. Time je ukupna snaga vjetroelektrana koje su u komercijalnom ili probnom pogonu povećana na približno 172,6 megavata.
Ukoliko dobije potrebna odobrenja i bude realizovan, projekat Njegovuđa dodatno bi povećao ukupne kapacitete energije vjetra u Crnoj Gori. Istovremeno, njegova lokacija u planinskom području Žabljaka znači da će tehnička rješenja, pristupna infrastruktura i mogući uticaji na životnu sredinu biti među ključnim pitanjima u nastavku postupka.
J.M.
Naslovna fotografija: Pixabay
