Puštanjem u probni rad Vjetroelektrane Gvozd, Elektroprivreda Crne Gore uvela je u sistem novi objekat za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Projekat, koji se pripremao više godina, sada ulazi u fazu testnog rada i predstavlja dio šireg procesa razvoja domaće energetske infrastrukture i povećanja udjela obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori.
Kako je saopšteno iz EPCG, svečanosti povodom puštanja u rad prisustvovali su najviši državni zvaničnici, predstavnici međunarodnih finansijskih institucija, diplomatskog kora, partneri na projektu, kao i brojni gosti iz energetskog i privrednog sektora. Događaj je otvoren nastupom violinistkinje Verice Čuljković, nakon čega je prikazan promotivni film o projektu.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić ocijenio je da Vjetroelektrana Gvozd potvrđuje sposobnost EPCG da realizuje velike infrastrukturne projekte koji ostaju u vlasništvu države i donose dugoročnu korist građanima.
Posebno je naglasio da projekat neće biti finansiran kroz subvencije građana, već da će poslovati po tržišnim principima, što je, prema njegovim riječima, značajno i za očuvanje stabilnih cijena električne energije u periodu izraženih globalnih ekonomskih i geopolitičkih pritisaka.
Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović rekao je da će se Gvozd, kada se bude govorilo o energetskoj transformaciji Crne Gore, vjerovatno posmatrati kao jedno od mjesta na kojem je počela nova etapa razvoja domaće energetike.
Da projekat ima i snažnu lokalnu dimenziju smatra i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, koji je ocijenio da Gvozd dodatno potvrđuje energetsku važnost Nikšića, grada koji već decenijama predstavlja jedno od ključnih industrijskih i energetskih središta Crne Gore.
Na značaj obnovljivih izvora energije osvrnuo se i ambasador Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten, poručivši da budućnost proizvodnje električne energije ne leži u fosilnim gorivima, već u održivim energetskim rješenjima.
Felten je istakao i da izbor njemačke kompanije Nordex za partnera na projektu vidi kao potvrdu opredjeljenja EPCG da sarađuje sa kompanijama koje u oblasti obnovljivih izvora energije imaju snažnu tehnološku i tržišnu reputaciju.
Važnu ulogu u realizaciji projekta imala je i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je projekat podržala kreditnim aranžmanom vrijednim 82 miliona eura. Predstavnik EBRD-a Ramon Zakaria podsjetio je da je riječ o prvom velikom proizvodnom energetskom postrojenju koje je EPCG izgradila uz podršku te finansijske institucije nakon više od četiri decenije.
Prema njegovim riječima, Vjetroelektrana Gvozd će proizvoditi dovoljno električne energije za više od 35.000 domaćinstava, dok bi završetkom druge faze projekta, Gvozd II, emisije ugljen-dioksida mogle biti smanjene za gotovo 137.000 tona godišnje.
Izvršni direktor EPCG Zdravko Dragaš poručio je da Gvozd nije samo energetski objekat, već simbol razvoja i dugoročnog promišljanja o budućnosti države.
Govoreći o značaju projekta, naveo je da će ono što se danas gradi ostati generacijama koje dolaze, naglašavajući potrebu da Crna Gora nastavi da ulaže u stabilan i moderan energetski sistem.
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović podsjetio je da je riječ o najvećem energetskom objektu koji je EPCG izgradila još od 1982. godine.
On je istakao da se projekat Gvozd nadovezuje na razvojni ciklus kompanije koji uključuje i gotovo 100 MW solarnih elektrana instaliranih tokom prethodne tri godine na više od 10.000 objekata širom Crne Gore, ocjenjujući da zemlja više ne govori samo o energetskoj tranziciji, već je aktivno sprovodi.
Nakon obraćanja zvaničnika uslijedilo je ceremonijalno puštanje u rad postrojenja simboličnim aktiviranjem sistema, čime je Vjetroelektrana Gvozd i zvanično počela sa radom.
Prema podacima koje je EPCG navela u saopštenju, vjetroelektrana će na godišnjem nivou proizvoditi približno 150 GWh električne energije.
Puštanjem Gvozda u rad, EPCG nastavlja investicioni ciklus usmjeren ka obnovljivim izvorima energije i dodatno potvrđuje opredjeljenje da se energetski razvoj Crne Gore u narednim godinama temelji na održivosti, većoj domaćoj proizvodnji i usklađivanju sa evropskim energetskim politikama.
J.M.
Naslovna fotografija: EPCG
