Njemačka će uskoro dobiti novi primjer integrisanog pristupa obnovljivoj energiji. Evropski energetski gigant Vattenfall započeo je izgradnju hibridnog energetskog postrojenja na jugozapadu zemlje, koje će na istoj lokaciji objediniti proizvodnju električne energije iz vjetra i sunca. Riječ je o projektu Hommerdingen–Biesdorf, koji se realizuje u regionu Südeifel, u blizini granice sa Luksemburgom, na teritoriji opština Hommerdingen i Biesdorf.
Planirano je da postrojenje ima ukupan instalirani kapacitet od 24,6 megavata, a činiće ga četiri vjetroturbine i više od 12.000 solarnih panela. Vjetroelektranu će činiti četiri turbine proizvođača Enercon, ukupne snage 17 MW, dok će solarna elektrana imati kapacitet od 7,6 MWp. Prema najavama kompanije, puštanje u rad očekuje se na jesen 2026. godine.
Ovo je prvi put da Vattenfall u Njemačkoj realizuje projekat u kojem su vjetar i sunce objedinjeni u jedinstvenom hibridnom sistemu, iako kompanija već upravlja sličnim postrojenjem u Holandiji. Tamošnji projekat Haringvliet, pored vjetroturbina i solarnih panela, uključuje i baterijsko skladištenje energije, što je koncept koji kompanija planira da primjenjuje i ubuduće, prvenstveno na lokacijama gdje to dozvoljavaju tehnički i lokalni uslovi.
Jedna od ključnih karakteristika projekta Hommerdingen–Biesdorf je način povezivanja na elektroenergetsku mrežu. Umjesto da solarna elektrana dobije poseban priključak, proizvodnja iz solarnih panela biće povezana preko već postojeće mrežne veze vjetroparka, u saradnji sa lokalnim operatorom distributivne mreže Westnetz. U praksi, solarna elektrana će se tretirati kao dodatna vjetroturbina, što znači da će cijeli kompleks koristiti jedinstveni priključak na mrežu.
Takvo rješenje ima više prednosti. Smanjuje se opterećenje lokalne elektroenergetske infrastrukture, ali i troškovi, jer nije potrebno graditi odvojene priključke za svaku tehnologiju. Istovremeno, kombinovanje vjetra i sunca omogućava stabilniju proizvodnju električne energije. Vjetar je često jači tokom noći i u zimskim mjesecima, dok solarne elektrane proizvode najviše energije tokom sunčanih dnevnih sati, pa se njihovi proizvodni ciklusi međusobno dopunjuju. Na taj način se efikasnije koristi postojeći kapacitet mreže i smanjuju gubici u sistemu.
Hibridni projekti ovakvog tipa postaju sve češći u Evropi, jer investitori nastoje da povećaju proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, ali bez dodatnog opterećenja mreže, koja u mnogim regionima predstavlja ograničavajući faktor za razvoj novih elektrana. Upravo zato se na istoj lokaciji sve češće kombinuju različite tehnologije, najčešće vjetar i sunce, a sve češće i baterijski sistemi za skladištenje energije.
Vattenfall navodi da će se u Njemačkoj baterijska skladišta prije svega dodavati solarnim elektranama, tamo gdje lokalni uslovi omogućavaju njihovu ekonomsku i tehničku opravdanost. Projekat Hommerdingen–Biesdorf, iako bez baterija u prvoj fazi, predstavlja važan korak u tom pravcu i pokazuje kako se postojeća infrastruktura može iskoristiti efikasnije, uz istovremeno povećanje udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije.
J.M.
Naslovna fotografija: Pixabay
