Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Inovacije koje će promijeniti svijet

Vještačka inteligencija (AI) – dobra ili loša za borbu protiv klimatskih promjena?

Kako tehnologija sve više uzima maha i vještačka inteligencija (AI – eng. artificial intelligence) polako postaje sastavni dio našeg života, zapitali smo se kako nam AI može pomoći da se borimo sa klimatskim promjenama.

Kako klimatske promjene intenziviraju razaranja usljed oluja, šumskih požara i suša, vještačka inteligencija (AI) i digitalni alati se sve više vide kao način za predviđanje i ograničavanje njihovih uticaja. 

U junu, Rise Fund – ogranak privatne investicione kompanije TPG, uložio je oko 100 miliona eura u sistem „predviđanje budućeg stanja“ (eng. nowcasting), zasnovan na podacima i vještačkoj inteligenciji koji je osmislio startup Climavision iz Kentakija, da bi sa preciznošću predvidio vremenske obrasce.

Ali vještačka inteligencija takođe može biti energetski intenzivna i štetna po životnu sredinu, kažu kritičari koji upozoravaju da bi tehnologija mogla biti skupo odvraćanje pažnje od efikasnijih načina borbe protiv klimatskih promjena.

AI može pomoći u ranom otkrivanju požara. Foto: Yasin Akgul/AFP via Getty Images

Kako vještačka inteligencija može da pomogne u borbi protiv klimatskih promjena?

Tehnologija se već koristi za slanje upozorenja o prirodnim katastrofama u Japanu, praćenje krčenja šuma u ​​Amazonu i dizajniranje zelenijih pametnih gradova u Kini.

AI aplikacije bi takođe mogle da pomognu u dizajniranju energetski efikasnijih zgrada, poboljšanju skladištenja energije i optimizaciji primjene obnovljive energije tako što će energiju sunca i vjetra uvesti u električnu mrežu po potrebi.

U manjem obimu, to bi moglo pomoći domaćinstvima da minimiziraju svoju potrošnju energije – automatski isključujući svijetla koja nisu u upotrebi ili slanje energije iz električnih vozila nazad u mrežu kako bi se zadovoljila očekivana potražnja.

Do 2030. ova tehnologija bi mogla da pomogne u smanjenju globalnih emisija gasova staklene bašte za 4%, prema nedavnoj studiji računovodstvene firme PricewaterhouseCoopers za Microsoft, koja razvija proizvode za mašinsko učenje za borbu protiv klimatskih promjena.

Peter Clutton-Brock, suosnivač Centra za AI i klimu (CAIC), britanskog trusta mozgova (eng. think tank), rekao je da tehnologija “pomjera granice” za klimatsko modeliranje.

“AI može da obradi ogromne količine nestrukturiranih podataka poput slika, grafikona i mapa, otvarajući „ogromne mogućnosti za razumijevanje dinamike oko porasta nivoa mora i ledenih ploča”, rekao je on za Fondaciju Thomson Reuters.

Satelitski snimak prikazuje fjord Nuuk, Grenland 29. jula 2021. Slika je napravljena 29. jula 2021. Evropska unija, slike Copernicus Sentinel-2 – Obradio @DEFIS_EU/Handout preko REUTERS-a

Ko će moći da koristi AI?

Visoka cijena računarskih resursa vještačke inteligencije gurnula je istraživanje u privatni sektor, gde je tržište „izuzetno živo“, kaže Chris Goode, izvršni direktor Climavision-a.

Climavision-ov sistem koristi radarsku mrežu visoke rezolucije, zajedno sa podacima sa satelita i meteorološkim balonima, da popuni ono što iz kompanije kažu da su „stotine praznina“ u postojećim mrežama za prognozu vremena.

Ari Cohen, direktor spoljnih poslova kompanije za investiciono razvojno bankarstvo TPG, rekao je da će tržište vještačke inteligencije vjerovatno rasti, kako zemlje i korporacije prelaze na niskougljenične energije.

Od električnih mreža do pametnih uređaja, „softver vođen podacima i vještačkom inteligencijom biće sastavni dio predviđanja tržišnog ponašanja, balansiranja operacija u realnom vremenu i maksimiziranja prinosa energije“, rekao je Cohen.

Šta je loša strana?

Skladištenje i obrada podataka potrebnih za potpunu obuku velikog algoritma može potrošiti ogromne količine energije – čak 284.000 kg ugljen-dioksida, prema studiji Masačusetskog instituta za tehnologiju.

To je ekvivalent skoro pet puta većoj emisiji tokom životnog ciklusa automobila u Americi, kažu istraživači.

Centri podataka koji obrađuju i čuvaju podatke iz onlajn aktivnosti, kao što su slanje e-pošte i strimovanje video zapisa, već čine oko 1% globalne upotrebe električne energije, prema Međunarodnoj agenciji za energiju.

A neke procjene kažu da će računarstvo činiti do 8% ukupne svjetske potražnje za električnom energijom do 2030. godine, što izaziva strahove da bi ovo moglo dovesti do sagorijevanja više fosilnih goriva.

„AI istovremeno pokreće i, potencijalno, urušava borbu protiv klimatskih promjena“, rekla je Virginia Dignum, profesor socijalne i etičke vještačke inteligencije na švedskom Univerzitetu Umea.

Potreba za rijetkim metalima za izradu hardvera ima destruktivan uticaj, rekla je ona, dodajući da sama vještačka inteligencija “nema magični štapić i ne radi bez greške”.

Potencijalna evidencija o potrošnji energije ljudi izaziva zabrinutost za privatnost u vezi sa onim što je Clutton-Brock u CAIC-u nazvao sposobnošću da se „traže podaci do pojedinaca“.

Mogući su i pristrasni prediktivni ishodi, u zavisnosti od pretpostavki koje se koriste u unosima podataka.

AI – rizik ili korist? Foto: Shutterstock

Dakle, koja su rješenja?

Na kraju krajeva, upotreba vještačke inteligencije u borbi protiv klimatskih promjena mogla bi da zavisi od toga kako je regulisana u državama.

Pitanja privatnosti su „veoma specifična za vrstu tehnologije koju koristimo u ovom trenutku“, rekao je Dignum, koji je prošle godine bio član Ekspertske grupe Evropske komisije za vještačku inteligenciju.

 „Ako dodamo druge tipove algoritama koji manje zavise od ličnih podataka, onda ta ravnoteža između potrošnje energije i privatnosti postaje manja dilema“, rekla je ona.

Takvi algoritmi će uskoro biti “efikasni” kao tipovi koji se trenutno koriste, dodala je ona.

Institut AI Now, istraživački centar na Univerzitetu u Njujorku, predložio je principe zelene vještačke inteligencije koji zahtijevaju potpunu transparentnost o uticaju tehnološke kompanije na ugljenik, energiju i životnu sredinu i integraciju tehnološke i klimatske regulative.

Evropska unija je signalizirala da i ona razmatra ova pitanja.

Međutim, za sada, prijetnje koje predstavljaju klimatske promjene osiguravaju da će se napori da se pronađe rješenje pomoću vještačke inteligencije nastaviti, rekao je Clutton-Brock.

Šta nas tek u budućnosti čeka kada je AI u pitanju, vjerovatno ne možemo ni da zamislimo. Ostaje nam samo da pratimo njen razvitak, a naučnici kažu da je korist svakako veća od rizika. 

Prir. N.B.
Izvor: www.context.news

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO POLIS

Kakvo je trenutno stanje ozonskog omotača?

ECO POLIS

Vještačka inteligencija (AI) – dobra ili loša za borbu protiv klimatskih promjena?

ECO POLIS

Šta će se dogoditi ukoliko globalna temperatura nastavi da raste?