Francuska Polinezija napravila je jedan od najznačajnijih koraka u globalnim naporima za zaštitu okeana, proširujući mrežu strogo zaštićenih morskih područja na prostoru koji obuhvata čak 520.000 kvadratnih kilometara okeana oko Austral i Markiskih ostrva. Riječ je o dva arhipelaga koja se ubrajaju među biološki najbogatija morska područja na planeti.
Odluku je objavila vlada Francuske Polinezije, teritorije koju čini 118 ostrva rasutih preko jednog od najudaljenijih djelova Tihog okeana. Njene vode predstavljaju utočište za brojne vrste riba, ajkula, kitova i morskih kornjača, dok su obalne lagune vjekovima oslonac zajednicama koje žive u neposrednoj vezi sa morem.
Nova odluka nadovezuje se na prošlogodišnji potez kojim je Francuska Polinezija zaštitila cjelokupno svoje morsko područje, prostranstvo približno veličine Evropske unije. Sada je zaštita dodatno ojačana uspostavljanjem zona sa najvišim stepenom očuvanja prirode, u kojima neće biti dozvoljeni rudarenje na morskom dnu, kočarenje niti industrijski ribolov.
Prema ocjenama stručnjaka, riječ je o najvećem pojedinačnom doprinosu jedne države globalnom cilju zaštite 30% kopnenih i morskih područja planete do 2030. godine. Pored vlade Francuske Polinezije, u njegovom oblikovanju učestvovali su lokalni ribari, organizacije za zaštitu prirode, Conservation International i partneri okupljeni oko inicijative Pew Bertarelli Ocean Legacy.
Posebno značajnu ulogu imala je promjena političkog pristupa. Nova vlada zaštitu okeana nije posmatrala isključivo kao administrativnu ili razvojnu politiku, već kao odgovornost prema budućim generacijama i priliku da se pronađe ravnoteža između očuvanja prirode i održivog razvoja.
Takav pristup odražava se i kroz novi režim zaštite. Područja će imati status IUCN kategorije I, najvišeg stepena formalne zaštite prirode na međunarodnom nivou. To znači da će eksploatacija prirodnih resursa i ribolov biti strogo regulisani, dok će tradicionalni mali ribolov, koji ima važnu ulogu u lokalnoj kulturi i bezbjednosti hrane, ostati sačuvan.
Razlozi za ovakav nivo zaštite nalaze se upravo u izuzetnoj vrijednosti ovih područja. Markiska i Austral ostrva dom su velikom broju vrsta koje ne postoje nigdje drugdje na svijetu. Među njima je i markiska domino-ribica, endemska vrsta karakteristična za ovaj dio Pacifika. Osim toga, ovaj arhipelag predstavlja i važno stanište za ugrožene vrste ajkula, kitova, delfina i morskih kornjača, dok su njihove vode jedno od ključnih područja za mriješćenje tune.
Takvo bogatstvo već dugo privlači pažnju industrijskog ribolova. Strane ribarske flote godinama djeluju neposredno uz granice morskog područja Francuske Polinezije, koristeći uređaje za koncentrisanje ribe koji plutaju kroz zaštićene vode. Ribe se često ulove prije nego što se ovi uređaji vrate izvan granica zaštićenog područja. Veliki broj takvih uređaja završava i na obalama ostrva, gdje zagađuje plaže i oštećuje osjetljive koralne grebene.
Ipak, najveća prijetnja ne dolazi od ribolova. Klimatske promjene već sada ostavljaju duboke posljedice na život stanovnika Francuske Polinezije. Porast nivoa mora uzrokuje prodor slane vode u izvore pitke vode od kojih zavise lokalne zajednice. Istovremeno dolazi do zaslanjivanja zemljišta, što otežava ili čak onemogućava uzgoj poljoprivrednih kultura na pojedinim ostrvima.
Morski toplotni talasi doveli su do velikih epizoda izbjeljivanja korala, dok se povećanje broja ciklona povezuje sa širenjem populacija morske zvijezde poznate kao „kruna od trnja“. Ova vrsta hrani se koralima, a kada dođe do njenog naglog razmnožavanja, posljedice mogu biti katastrofalne za čitave grebenske sisteme i riblje zajednice koje od njih zavise.
Za porodice koje žive uz obalu i svakodnevno zavise od ribolova, posljedice nisu samo statistika ili naučni podaci. One se ogledaju u sve manjim ulovima i praznijim mrežama.
Francuska Polinezija se već smatra jednim od primjera održivog upravljanja ribarstvom u Pacifiku. Sistem karakterišu relativno mali komercijalni ulovi, strogi nadzor i zaštita prava radnika zaposlenih u sektoru ribarstva.
Nove mjere zaštite imaju za cilj da očuvaju upravo te temelje, štiteći ih od pritisaka koji postaju sve izraženiji kako se mijenjaju okeani i klima. Istovremeno, vlasti su najavile nastavak unapređenja modela ribarstva kroz fokus na kvalitet i vrijednost ulova, umjesto na povećanje količina.
Odluka Francuske Polinezije ima i širi značaj od samog očuvanja prirode na Pacifiku. Dok mnoge države koje su istorijski najviše doprinijele klimatskim promjenama i degradaciji životne sredine i dalje sporo sprovode ambiciozne mjere zaštite, ova ostrvska teritorija preuzima jednu od najznačajnijih obaveza za očuvanje okeana i biodiverziteta na planeti.
Poruka koju šalje nije samo da je zaštita prirode moguća, već da dugoročna održivost zajednica koje zavise od mora ne može postojati bez očuvanih i zdravih morskih ekosistema.t
J.M.
Naslovna fotografija: Rodolphe Holler
