U Crnoj Gori postoji izražena spremnost građana da lično doprinesu zaštiti životne sredine, ali i očekivanje da država kroz evropske integracije može unaprijediti stanje u ovoj oblasti. To pokazuju rezultati istraživanja javnog mnjenja o zaštiti životne sredine i Poglavlju 27, koje je za potrebe Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera sprovela Agencija Spektrum Analitika tokom aprila i maja ove godine, na uzorku od 1.000 ispitanika.
Prema podacima predstavljenim na pres konferenciji Ministarstva, gotovo 80% građana, odnosno preciznije 76,2%, navelo je da je spremno da promijeni svoje navike radi zaštite životne sredine. Istovremeno, gotovo 70% ispitanika vjeruje da Crna Gora može uspješno da ispuni obaveze iz oblasti zaštite životne sredine u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je da je cilj istraživanja bio da se sagleda realno stanje u društvu u trenutku kada se, kako je naveo, intenzivno radi na podizanju svijesti stanovništva i zatvaranju Poglavlja 27.
„Podaci su u mnogo čemu ohrabrujući, iako postoje oblasti u kojima rezultati nijesu tako dobri. Oni će nam poslužiti kao osnova da u budućnosti neke državne politike kreiramo na drugačiji način. Smatram da smo metodološki ispravno postupili i da imamo kredibilno i ozbiljno istraživanje iz kojeg ćemo mnogo naučiti“, rekao je Ćulafić.
On je, osvrćući se na ključne nalaze, istakao da je 76% građana iskazalo spremnost da mijenja svoje navike u korist zaštite životne sredine. Prema njegovoj ocjeni, to pokazuje da građani u velikom procentu prihvataju reforme koje se sprovode kroz donošenje novih zakona i usklađivanje sa evropskim standardima.
Za Ministarstvo je posebno značajan i podatak da više od četiri petine građana smatra da je zatvaranje Poglavlja 27 važno prije svega za zdravlje građana. Ćulafić je ocijenio da je riječ o „zdravoj i tačnoj percepciji“ značaja ovog pregovaračkog poglavlja.
„To je potpuno ispravno razmišljanje i raduje me što imamo zdravu i tačnu percepciju značaja Poglavlja 27“, kazao je Ćulafić.
On je dodao da ga ohrabruje i to što više od 40% građana vjeruje da Ministarstvo ekologije može uspješno da završi posao na zatvaranju Poglavlja 27. Imajući u vidu, kako je rekao, turbulencije koje su posljednjih godina prisutne u crnogorskom društvu i administraciji, Ćulafić smatra da povjerenje građana u institucije nije na niskom nivou.
Autor istraživanja, profesor dr Miloš Bešić, pojasnio je da je, pored stavova građana, važno pratiti i objektivne pokazatelje stanja životne sredine. Kao jedan od najrelevantnijih međunarodnih pokazatelja izdvojio je Environmental Performance Index, odnosno EPI, koji izrađuju istraživači sa Univerziteta Yale za 180 država svijeta.
Prema njegovim riječima, Crna Gora se na tom indeksu nalazi na 73. mjestu, sa skorom od 47,7 poena. Bešić je ukazao da se država suočava sa izazovima u pojedinim oblastima, posebno kada je riječ o zagađenju vazduha sitnim česticama, dodajući da ovakvi indeksi mogu pomoći u prepoznavanju oblasti u kojima su potrebne dodatne intervencije.
Kada je riječ o percepciji građana, istraživanje pokazuje da više od tri četvrtine ispitanika smatra da je Crna Gora izložena problemima u oblasti životne sredine. Kao najveći ekološki problem građani su izdvojili nelegalno odlaganje otpada i divlje deponije, što je navelo 27,1% ispitanika. Na drugom mjestu je zagađenje vazduha, koje kao najveći problem prepoznaje 19,9% građana.
„Ova dva problema građani prepoznaju kao ključna i upravo bi na njih trebalo posebno usmjeriti javne politike“, ocijenio je Bešić.
Među značajnim problemima, građani su navodili i neplansko širenje urbanih zona, zagađenje rijeka i drugih voda, neadekvatno upravljanje komunalnim otpadom, ugrožavanje prirodnih resursa i nedostatak sistema za prečišćavanje voda.
Istraživanje je obuhvatilo i informisanost građana o evropskim integracijama i Poglavlju 27. Prema predstavljenim podacima, 76,5% građana upoznato je sa pregovaračkim poglavljima u procesu pristupanja Evropskoj uniji, dok je 69,3% čulo za Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene. Kada je riječ o opštoj informisanosti o procesu pristupanja EU, oko 40% ispitanika smatra da je informisano, dok približno isti procenat navodi da nije dovoljno informisan.
Bešić je ukazao da velika većina građana zaštitu životne sredine vidi kao važno pitanje za evropske integracije. Više od 70% ispitanika podržava usklađivanje Crne Gore sa standardima Evropske unije u ovoj oblasti.
Posebno je značajan podatak da bi 60% građana podržalo usklađivanje sa evropskim standardima čak i ukoliko bi to dovelo do povećanja troškova za građane i privredu.
„Građani razumiju da zaštita životne sredine košta i smatraju da je tu cijenu vrijedno platiti“, rekao je Bešić.
Na pitanje koje bi koristi donijelo zatvaranje poglavlja iz oblasti životne sredine, ispitanici su na prvo mjesto stavili poboljšanje zdravlja građana. Kao značajne koristi naveli su i približavanje Crne Gore Evropskoj uniji, unapređenje kvaliteta života, razvoj turizma i privlačenje investicija.
Istraživanje je pokazalo i visok nivo deklarativne spremnosti građana da lično doprinesu zaštiti životne sredine. Bešić je, međutim, ukazao da kod ovakvih pitanja često postoji element socijalno poželjnih odgovora, ali je dodao da rezultat ipak pokazuje da građani prepoznaju potrebu za promjenom ponašanja i važnost ličnog doprinosa.
Kada je riječ o povjerenju u institucije i aktere koji sprovode politike zaštite životne sredine, građani najviše povjerenja imaju u nevladine organizacije koje se bave ovom oblašću. Njima vjeruje 49,9% ispitanika. Slijede lokalne samouprave sa 40,4% povjerenja, Ministarstvo ekologije sa 37,4% i Vlada Crne Gore sa 36,4%.
Na pitanje da li će Ministarstvo ekologije uspješno zatvoriti poglavlja koja se odnose na životnu sredinu, 42,7% ispitanika odgovorilo je potvrdno, dok 22,7% nije moglo da procijeni.
Prema Bešićevim riječima, istraživanje pokazuje i da dvije trećine građana vjeruje da bi članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji doprinijelo unapređenju zaštite životne sredine.
Sumirajući rezultate, Bešić je ocijenio da je ekološka svijest građana na visokom nivou, da građani prepoznaju značaj zaštite životne sredine za evropske integracije i da su spremni da podrže reforme, ali i da ličnim angažmanom doprinesu ostvarivanju tih ciljeva.
Ministar Ćulafić se posebno osvrnuo i na podatak da građani među najveće probleme svrstavaju neplansku gradnju. Kako je naglasio, to ne znači da građani ili institucije smatraju da ne treba graditi i razvijati urbane sredine, već da je razvoj potrebno voditi planski i održivo.
„Naprotiv, razvoj je potreban, ali je važno da se odvija planski i održivo“, rekao je Ćulafić.
U tom kontekstu najavio je da bi Vlada u narednih desetak dana trebalo da usvoji ekološku mrežu Natura 2000. Prema njegovim riječima, ona bi trebalo da doprinese boljem planiranju prostora i razvoju takozvane zelene infrastrukture, ali na održiv i planski način.
„Vjerujem da će ona doprinijeti boljem planiranju prostora i razvoju takozvane zelene infrastrukture, ali na održiv i planski način“, naveo je Ćulafić.
J.M.
Naslovna fotografija: J.M.
