Požari i toplotni talasi koji su ove godine zahvatili Francusku, Španiju i druge djelove Evrope već su prouzrokovali štetu veću od tri milijarde eura. Analiza Financial Times-a pokazuje da su razmjere gubitaka znatno premašile uobičajene godišnje procjene za cijelu Evropsku uniju, iako je požarna sezona tek ušla u svoj najkritičniji period.
Tokom prva dva mjeseca sezone požara izgorjelo je gotovo pola miliona hektara. Troškovi obnove u pet najteže pogođenih zemalja eurozone, Francuskoj, Španiji, Portugalu, Grčkoj i Rumuniji, procijenjeni su na 3,1 milijardu eura. To je znatno više od prosječnog godišnjeg troška od 2,5 milijardi eura, koliko Evropska komisija procjenjuje za čitavu Evropsku uniju.
Milijarde samo za obnovu opožarenih područja
Procjena Financial Times-a zasnovana je na metodologiji koju Evropska komisija koristi u sopstvenim proračunima, a podudara se i sa obračunima francuske vlade. Riječ je o takozvanim troškovima obnove, odnosno iznosu potrebnom da se opožarena područja vrate u stanje u kojem su se nalazila prije požara. Takav proračun predstavlja jedan od načina da se ekonomski izrazi vrijednost uništenih šuma i zemljišta. Prosječni troškovi ponovnog pošumljavanja i održavanja po hektaru nisu isti u svim državama, jer zavise od vrste zemljišnog pokrivača, starosti šuma i osobina pogođenog područja.
Ipak, cifra od 3,1 milijardu eura predstavlja samo dio ukupnih posljedica. U nju nisu uračunati svi gubici koje još procjenjuju osiguravajuće kuće, domaćinstva i preduzeća, uključujući štetu na kućama, poslovnim objektima, usjevima i drugoj imovini. Tu su i poremećaji u turizmu, koji su nastali upravo na vrhuncu ljetnje sezone.
Dio troškova postaće vidljiv tek kasnije. To se odnosi na rast premija osiguranja, povećanje broja nekretnina koje više neće biti moguće osigurati, pad broja posjetilaca i potrebu država da znatno više novca izdvajaju za opremu i kapacitete za gašenje požara. Ukupna ekonomska cijena požara zbog toga će gotovo izvjesno biti mnogo veća od trenutno procijenjene štete.
Požari i suša ne uništavaju samo prirodu i imovinu, već zaustavljaju proizvodnju, ugrožavaju energetiku i ostavljaju dugoročne posljedice po lokalne ekonomije.
U računicu još nisu u potpunosti uključene ni posljedice najnovijih požara u Grčkoj. Premijer te zemlje najavio je da će nadležne ekipe brzo pristupiti evidentiranju štete, kako bi država mogla da pruži podršku građanima koji su ostali bez imovine.
Suša zaustavlja transport i ugrožava proizvodnju
Požari nisu jedini izvor ekonomskih gubitaka. Stvarne posljedice suše tek treba da se pokažu, a nizak vodostaj Rajne i Dunava već otežava transport robe i primorava pojedine kompanije da smanjuju proizvodnju.
Posebno su izložene njemačke hemijske kompanije BASF, Covestro i Evonik, čija su industrijska postrojenja u velikoj mjeri koncentrisana duž Rajne. Smanjenje vodostaja ograničava količinu tereta koju brodovi mogu da prevezu, čime se usporava dopremanje sirovina i distribucija gotovih proizvoda.
Rekordno nizak nivo Dunava mogao bi da dovede i do obustave rada mađarske nuklearne elektrane, koja proizvodi gotovo polovinu električne energije u toj zemlji. Rumunija je već bila primorana da isključi jedan od dva reaktora nuklearne elektrane Černavoda. Obje elektrane koriste vodu iz Dunava za hlađenje.
Stvarna cijena može biti višestruko veća
Sara Majer, stručnjakinja za klimatsku ekonomiju na Švajcarskom federalnom institutu za tehnologiju u Cirihu, kazala je za Financial Times da bi stvarne ekonomske posljedice samo ovogodišnjih požara mogle biti i više nego trostruko veće od prosječnog godišnjeg gubitka BDP-a koji je zabilježen u ranijem periodu.
Majer je izračunala da su požari od 2011. do 2018. godine regionalnim ekonomijama Portugala, Španije, Italije i Grčke u prosjeku odnosili oko 2,1 milijardu eura BDP-a godišnje.
„Ako požari stignu do gradova, šteta će biti daleko, daleko veća“, upozorila je ona za Financial Times.
Koliko brzo požari mogu da poremete čitavu lokalnu privredu pokazuje primjer francuskog departmana Žironda, važnog središta odbrambene i vazduhoplovne industrije. Požari su primorali više velikih kompanija da obustave proizvodnju i evakuišu zaposlene. Među njima su proizvođač avionskih motora Safran, proizvođač borbenih aviona Dassault Aviation i proizvođač raketa ArianeGroup.
Najmanje 40.000 preduzeća u Žirondi bilo je neposredno pogođeno požarima, dok je njih 19.500 do 30. jula potpuno obustavilo rad.
Žironda je istovremeno jedan od najpoznatijih vinogradarskih krajeva u Francuskoj. Čuveni vinogradi Bordoa za sada su uglavnom izbjegli direktnu štetu, ali još nije poznato da li bi izloženost dimu mogla da utiče na miris i ukus grožđa i tako ugrozi berbu.
Posljedice osjećaju i proizvođači ostriga u zalivu Arkašon. Turizam, koji čini sedam odsto BDP-a ovog departmana, i dalje se suočava sa ozbiljnim poremećajima.
Desetine hiljada zatvorenih preduzeća
Podaci Privredne i industrijske komore Žironde pokazuju koliko se požari brzo prenose sa prirodnih područja na lokalnu ekonomiju. Najmanje 40.000 preduzeća bilo je neposredno pogođeno, dok je do 30. jula njih 19.500 potpuno obustavilo rad. Do 27. jula između 120.000 i 150.000 zaposlenih bilo je obuhvaćeno državnim subvencijama za rad sa skraćenim radnim vremenom.
Požari u Španiji približili su se na svega 50 kilometara od Madrida. U manjim ruralnim sredinama gorjele su kuće, poslovni objekti i vozila, dok je šteta pogodila i poljoprivrednu proizvodnju.
Unija malih poljoprivrednika i stočara, koja zastupa proizvođače manjeg obima, preliminarno je procijenila da je uništeno 18.500 hektara produktivnog zemljišta, uglavnom pašnjaka.
Obnova povećava BDP, ali ne stvara novo bogatstvo
Uprkos obimu štete, malo je vjerovatno da će požari ostaviti izrazito vidljiv trag na ukupnom BDP-u pogođenih država. Razlog je djelimično u tome što mnoge ozbiljne posljedice prirodnih katastrofa nije jednostavno izraziti novcem, pa se one ni ne pojavljuju u ekonomskim statistikama.
Joanis Kunturis, vanredni profesor na Imperijal koledžu u Londonu, kazao je za Financial Times da se među najvažnijim posljedicama nalaze dodatne hospitalizacije ljudi čije je zdravlje narušeno zagađenjem vazduha. Takvi troškovi rijetko se preračunavaju u novčanu vrijednost i uključuju u ukupne procjene.
Državna pomoć i isplate osiguranja mogu ublažiti početni udar na BDP, ali takav rast ne znači da je stvorena nova vrijednost, njime se samo nadoknađuje ono što je uništeno.
Endrju Keningem, glavni ekonomista za Evropu u konsultantskoj kompaniji Capital Economics, podsjetio je da Žironda učestvuje sa svega 2,5% u ukupnoj francuskoj proizvodnji. Prema njegovim riječima, prirodne katastrofe mogu imati i „određene paradoksalne pozitivne efekte na BDP“.
Državna pomoć i isplate osiguranja podstiču potrošnju na obnovu, čime se u statističkim pokazateljima može ublažiti početni ekonomski udar. Ipak, taj rast ne znači da je stvorena nova vrijednost.
„To nije ekonomski rast kakav želimo, riječ je samo o nadoknađivanju uništenog kapitala“, zaključila je Majer.
Zato će stvarni bilans ove požarne sezone biti znatno širi od spaljenih hektara i procijenjenih milijardi. Obnova može pokrenuti potrošnju i popraviti statistiku, ali ne može pretvoriti uništene šume, imovinu i prihode u ekonomski dobitak.
J.M.
Izvor: Financial Times
Naslovna fotogafija: Unsplash
