Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Značaj osvjetljenja u arhitekturi

Uticaj osvjetljenja na energetsku efikasnost zgrada i životnu sredinu

Svijetlo je medij koji omogućava vizuelnu percepciju jer bi u njegovom odsustvu skupljanje informacija (preko čula vida) bilo potpuno nemoguće. Brzina prenosa informacija čulom vida je gotovo 10 puta veća nego sluhom. Nedovoljno svijetla ili njegov potpuni izostanak stvaraju osjećaj nesigurnosti usljed nedostatka informacija. Vještačko svijetlo osim što povećava osjećaj sigurnosti, navodi nas na razmišljanje o mogućnostima koje osvjetljenje daje ukoliko se adekvatno projektuje.

Koji je najbolji i najefikasniji način korišćenja osvjetljenja u arhitekturi? Na koji način osvjetljenje doprinosi zagađenju okoline? 

Ilustracija | Foto: theguardian.com

Osvjetljenje možemo podijeliti na prirodno i vještačko i na taj način možemo posmatrati i njegovu evoluciju. Ljudi su najprije koristili prirodno osvjetljenje (Sunce) kao glavni izvor do momenta dok se nije javila potreba za pronalaskom vještačkog. 

Vatra je prvi vještački izvor svjetlosti, a nakon pronalaska vatre došlo je do pronalaska mnogo naprednijih izvora osvjetljenja: 

prva lampa je izmišljena oko 70.000 godina orije nove ere; šuplje kamenje, školjke ili drugi predmeti pronađeni u prirodi ispunjavani su mahovinom ili sličnim materijalom koji je bio namočen životinjskim mastima, a potom zapaljen. 

-Oko VII vijeka prije nove ere, Grci su počeli da proizvode terakotnu lampu (riječ lampa potiče od grčke riječi lampas, što znači baklja) kako bi zamijenili ručne svjetiljke.

-Ami Argand, švajcarski hemičar, zaslužan je za upotrebu prve uljane sijalice 1783.godine.

Kerozin sijalica je postala popularna1853. godine u Nemačkoj. 

– Edison je napravio prvi prototip inkadescentne sijalice 1879. godine,

Pojavljuje se fluoroscentna sijalica (sadrži gas i sasvim malu količinu žive)

– Pronalazak jake struje dovodi do pronalaska nove svjetiljke koja je koristila živu, tj. živinu parnu svjetlost i napokon

-1962.godine, dolazi do otkrića LED sijalice (električne sijalica koja proizvodi svjetlost koristeći diode).

Danas, pri odabiru osvjetljenja za stan, kuću ili objekat, preporuka je da se koristi LED osvjetljenje kojim osim što pratimo tokove savremenih pravaca u dizajnu osvjetljenja, štitimo životnu sredinu. Karakteristike LED osvjetljenja danas su veoma uznapredovale u odnosu na pređašnje verzije. Imamo mogućnost da biramo različite varijante izgleda svjetiljki (ugradne i nadgradne svjetiljke, kao i visilice), manje ili veće snage, temperature boja (koje utiču na raspoloženja i mentalno stanje čovjeka), stepen reprodukcije boja (koji nam pokazuje istinske boje predmeta koji nas okružuju kao i njihov intenzitet) kao i karakteristike svjetlosnog snopa koji svjetiljka posjeduje, a uz pomoć kojeg možemo uticati na veliki problem današnjice, svjetlosnu zagađenost (light pollution).

Ilustracija | Foto : earthlymission.com

LED sijalice (svjetiljke) se smatraju manjim potrošačima u odnosu na druge vrste sijalica, te se procjenjuje da troše čak 90% manje električne energije nego inkadescente sijalice, a 70% manje nego halogene. Na taj način značajno doprinose energestkoj efikasnosti objekta u kome su postavljenje.

Na koji način izabrati pravi tip osvjetljenja?

Pri projektolvanju osvjetljenja moramo poštovati određena pravila i norme. Potrebno je da prilagodimo snagu svjetiljke i njenu temperaturu boje prema tipu prostorije. Na primjer, u kupatilima i kuhinjama nam je potreban veći stepen osvjetljaja zbog čišćenja ili pripreme hrane uz temperaturu boje koja je pogodna, 3000K, dok u spavaćim i dnevnim sobama koje su predviđene za odmor i relaksaciju možemo predvidjeti srednji stepen osvjetljaja uz topliju temperaturu boje nego u kupatilu, a to je 2700K. Ukoliko je temperatura boje veća, utoliko ima snažniji uticaj na čovjeka, tj. čini ga budnim i spremnim za rad (zato se temperatura boje 4000K projektuje iznad radnih površina uz veći broj luksa (lux – jedinica za mjeru inteziteta svjetlosti na radnoj površini)). Nasuprot tome, toplije/niže temperature boje opuštaju i uspavljuju. Još jedna od pogodnosti LED osvjetljenja je svakako i mogućnost dimovanja. Pomoću određenih dimera ili sistema kontrole možemo uticati na atmosferu, prilagoditi nivo osvjetljenja prema željama korisnika i svakako uticati na potrošnju električne energije. Dodatno, pomoću tih sistema možemo ne samo kontrolisati osvjetljenje, već i ostale uređaje u našem domu kao što su TV, kućni bioskop, zavjese, skrinovi (zastori) i slično.

Lightning pollution

Ljudsko oko ima mogućnost da vidi 2.500 – 4.000 zvijezda, a zbog velike zagađenosti trenutno nije moguće vidjeti ni Mliječni put.

Kako smo došli do ovog problema?

Korištenjem vještačkog osvjetljenja koje nema odgovarajuću optiku, npr. osvjetljenja za javnu rasvjetu (ogroman procenat gradova baš takvu i koristi) emitujemo ogromnu količinu svjetlosti u vazduh ka nebu. Ne samo da ta svjetlost zagađuje okolinu, već je sasvim nepotrebna. Zbog lošeg orjentisanja svjetiljki koje zapravo osvjetljavaju prostor ka gore, stvaramo izlišne probleme zahvaljujući kojima gubimo tamu. U ovakvim slučajevima postavljene su daleko jače svjetiljke od potrebnog kako bi se postigla dovoljna količina osvjetljaja upravo zato što se veliki dio nje gubi i ostaje u „vazduhu”. Rješenje ovog problema je u odabiru svjetiljki koje su napravljenje specijalno za ovu namjenu, uličnu rasvjetu. 

Upotrebom optike koja je usmjerena ka dolje (street optika) smanjujemo emisiju nepotrebne svjetlosti na gore i fokusiramo se na osvjetljavanje namjenske površine. Nekada su se koristili fenjeri za osvjetljavanje ulica kao i pješačkih zona i parkova (i dalje se koriste u nekim oblastima) iako i oni osvjetljavaju prostor uz veliki procenat svjetlosti koji ostaje u „vazduhu”. Danas, mnogi proizvođači rade na razvijanju street optike kako bi se smanjilo svjetlosno zagađenje i uštedela energija. Pri projektovanju treba voditi računa da vrijednost faktora ULOR (Upper Light Output Ratio) isnosi 0%.

Na slici ispod možemo vidjeti na koje sve načine projektovanje stubnih svjetiljki može smanjiti ili povećati svjetlosno zagađenje.

Ilustracija | Foto: gostargazing.co.uk

Korištenjem prave optike i ugla svjetlosnog snopa možemo uticati na djelimično rješavanje ovog problema imajući u vidu da se u našim naseljima neprestano grade nove saobraćajnice i stambeni objekti bez adekvatnog planiranja.

Italijanski proizvođač osvjetljenja iGuzzini devedesetih godina prošlog vijeka počeo je da se bavi pitanjem svjetlosnog zagađenja i pronalaženjem potencijalnih rješenja. Tada su se razvile prve simetrične i asimetrične optike osvjetljenja koje su se fokusirale na osvjetljenje površine koja se nalazila ispod same svjetiljke. Tih godina su napravili svoje prve svjetiljke sa odgovarajućom optikom koja je do danas dodatno napredovala. Predani su u pronalaženju savremenih rješenja i želji da unaprijede načine osvjetljavanja površina, a da zadrže standarde osvjetljenja koji već postoje. 

Manje poznata grana ovog problema jeste i svjetlosno zagađenje u enterijeru, koje možda ne utiče u tolikoj mjeri na okolinu, ali svakako da na ljude koji su korisnici prostora. Kada se pri projektovanju ne vodi računa o usvojenim standardima i ne primjenjuju postavljena pravila, ljudski mozak i tijelo pate, lakše se umaramo i razbolijevamo. U situacijama u kojima čitamo ili radimo na računaru uz neadekvatno osvjetljenje (previše jako ili slabo) rizikujemo da razvijemo tjelesne probleme ili bolove, ne zbog načina na koji sjedimo ili držimo knjigu već upravo zbog načina na koji je (ne)riješeno osvjetljenje. Ovaj problem čovječanstvo tek počinje da prepoznaje, ali otvara vrata rješenjima koja se potencijalno mogu implementirati kroz projektovanje osvjetljenja.

Korištenjem LED svjetiljki osim što štedimo električnu energiju, štitimo i životnu sredinu. Kako LED sijalice i LED svjetiljke troše manje električne energije (uz pametni sistem uštede su još veće) i imaju duži vijek trajanja, stvaramo manje otpada koji je gorići problem i kod nas i u svijetu. Borba protiv svjetlosnog zagađenja u Crnoj Gori tek slijedi.

Prir. BSc. Nevena Lazarević, student završne godine Master studija na Fakultetu Politehnike Univerziteta Donja Gorica

Izvori:

  • iGuzzini, ‘’Against lighting pollution’’, (1999.) Russel, Sage, ‘’The architecture of light, second edition’’, (2012.)
    Web izvori: Traditional Building, “The history of lighting”, https://www.traditionalbuilding.com/product-report/history-ghting,
  • Stouch lighting,“ The Historical Evolution of Lighting”, https://www.stouchlighting.com/blog/the-historical-evolution-of-lighting
  • Oko-Institut e.V., “Energy-efficient lighting: LED lights – economical and flexible”, https://www.oeko.de/en/research-consultancy/issues/consumption-and-enterprises/energy-efficient-lighting-led-lights-economical-and-flexible
  • ArchiDaily, “AD Classics: Church of the Light / Tadao Ando Architect & Associates”, https://www.archdaily.com/101260/ad-classics-church-of-the-light-tadao-ando
  • ArchiDaily, “AD Classics: Viipuri Library / Alvar Aalto” , https://www.archdaily.com/630420/ad-classics-viipuri-library-alvar-aalto
  • Hidden Architecture, “Tuskegee Chapel”, http://hiddenarchitecture.net/tuskegee-chape/
  • Hidden Architecture, „Norton House“, http://hiddenarchitecture.net/norton-house/
  • Solar House – Solar Power Off-the-Grid Prefab Home, https://blog.prefabium.com/2019/09/solar-house-solar-power-off-grid-prefab.html
  • IDA, „Light Pollution“, https://www.darksky.org/light-pollution/

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

1 Comment
Najstariji
Najnoviji
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare
Petar Krang
1 mjesec prije

Ako dobar rad. Velika pohvala portalu i autoru!

Čitajte još

ECO POLIS

Studenti osmislili staklenik koji uz pomoć solarnih panela proizvodi 50% više energije nego što koristi

ECO POLIS

Uticaj osvjetljenja na energetsku efikasnost zgrada i životnu sredinu

ECO MNE

Pejzažna arhitektura ne postoji bez održivosti i ekološki prihvatljvih aspekata