Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) pozvala je početkom jula građane na krajnje racionalnu potrošnju električne energije, kako bi se izbjegle restrikcije u obustavi.
-Snažna energetska kriza praćena sve većim nedostatkom energije i vrtoglavim rastom cijena na tržištu, koje trenutno dostižu i nevjerovatnih 510 eura po megavat satu dodatno otežavaju i onako složenu energetsku situaciju i u našoj zemlji. Zbog toga veoma je važno da se električna energija troši krajnje racionalno, kako bismo izbjegli situaciju u kojoj bismo morali da pribjegavamo planskim obustavama u isporuci energije krajnjim kupcima iz kategorije domaćinstva – saopštili su ranije iz Elektroprivrede Crne Gore.
Restrikcije?
Međutim, ekonomski analitičar, Mirza Mulešković smatra da ne bi trebali da razmišljamo u tom pravcu da će biti restrikcija.
On je za Ecoportal kazao da se sve češće problematizuje situacija po pitanju snabdijevanja i cijena električne energije, a sve zbog globalne krize i rata u Ukrajni, ali i najavama da nas od septembra čeka teška jesen i veoma teška naredna godina.
-Ipak, u Crnoj Gori, ako bi se vratili u prošlost, ne tako davnu, shvatili bi da su određeni privredni subjekti trošili velike količine električne energije i da smo bili prinuđeni da uvozimo struju upravo zbog njih. U ovom trenutku većina tih privrednih subjekata ili ne radi ili radi smanjenim intenzitetom, te se postavlja pitanje da li je proizvodnja o kojoj smo govorili dovoljna da zadovolji potrebe naših građana. Moje mišljenje je da jeste i da ne bi smjeli da razmišljamo u tom pravcu da se mogu desiti restrikcije električne energije – istakao je Mulešković.
Prema njegovim riječima, uvođenje restrikcija, negativno bi uticalo na ekonomiju.
-Takva stanja mijenjaju poslovne procese, mijenjaju planove te samim tim povećavaju troškove svih preduzeća. Sa druge strane, odrešene privredne djelatnosti zahtijevaju stabilno snabdijevanje energijom, te se njihovo poslovanje može čak i ugroziti. Shodno svemu tome, jasno je da se ovakav scenario uvijek negativno odrazi na privredu, što na kraju može dovesti do povećanja cijena, koje su već doživjele veliki rast, a shodno najavama sa međunarodnog tržišta taj trend se može nastaviti. Sve to će naravno uticati i na standard građana, a ukoliko dođe do smanjivanja proizvodnih kapaciteta može doći i do otpuštanja radnika shodno racionalizaciji troškova, ali i smanjenju radnih kapaciteta – pojasnio je on.
Krizni štab
Kako je istakao, treba sve uraditi da se izbjegnu restrikcije.
-Samim tim je neophodno osnovati krizni štab, komisiju ili neko slično tijelo koje će uraditi plan za sve moguće scenarije sa potencijalnim rješenjima ukoliko dođemo do krizne situacije. Na taj način, ukoliko se sad pripremimo za problem koji znamo da nas očekuje, njegov negativan uticaj možemo smanjiti na minimum. Upravo se na ovaj način odgovorno odnosimo prema građanima, prema privredi – zaključio je naš sagovornik.
Podsjećamo, mediji su juče objavili da Zemljama Evropske unije prijeti „pet do 10 užasnih zima”, ako se ništa ne preduzme na smanjenju cijena prirodnog gasa.
Sve su brojniji pozivi da se ograniče cijene gasa u cijeloj EU i da se ona formira odvojeno od cijene električne energije.
Rusija, koja je prošle godine isporučila Evropskoj uniji 40 odsto ukupnih količina gasa, odgovorila je ograničenjem isporuka.
Tin Van der Straten, ministarka energetike u Belgiji napisala je na Tviteru da je potrebno hitno zamrznuti cijene gasa u Evropi, dodavši da je veza između cijena gasa i struje vještačka i da je potrebno promijeniti.
-Sljedećih pet do deset zima biće užasne ukoliko ne uradimo nešto – rekla je.
Takođe, cijene struje su porasle u Evropi i ove nedjelje su dostigle rekordne vrijednosti.
Porast cijena električne energije
U Njemačkoj je ugovor za električnu energiju za godinu unaprijed dostigao 995 eura po megavat satu, dok je u Francuskoj porastao na 1.130 eura.
Njemačka – najveći uvoznik ruskog gasa u 2020, pokušava da poveća sopstvene rezerve gasa prije zime uprkos tome što je Rusija smanjila isporuke.
Cilj je da do oktobra napuni kapacitete gasa do 85 odsto, pa je primijenila mjere za uštedu energije.
Takve mjere, zajedno sa kupovinom gasa od alternativnih snabdjevača omogućiće Njemačkoj da ispuni cilj ranije nego što se očekivalo, rekao je Robert Habek, ministar ekonomije.
On je procijenio da bi cilj od 85 odsto mogao biti dostignut do početka septembra.
Prir. M.L.
Izvor: BBC na srpskom
