Agencija za zaštitu životne sedine kao institucija koja se zalaže za unapređenje ekološkog statusa Crne Gore na profesionalan način, služeći prirodi, zdravlju i interesima održivog razvoja, u prethodnom periodu posebnu pažnju je posvetila širenju mreže zaštićenih područja, Naturi 2000, projektima koji doprinose ispunjavanju završnih mjerila za Poglavlje 27, razvoju informacionog sistema, aktivnostima na unapređenju zaštite od jonizujućeg zračenja i radijacionoj sigurnosti, kazao je u intervjuu za Ecoportal, direktor Agencije, Milan Gazdić.
Realizovani projekti
Katič 
Platamuni
Kako je istakao, realizovani su i projekti ,,Za ljepšu i zdraviju Crnu Goru”, kao i projekat „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje”.
-Kada je riječ o zaštiti prirode, važno je pomenuti da je u aprilu 2021. godine proglašeno prvo integrisano obalno i morsko područje „Park prirode Platamuni “, a već u septembru mjesecu i drugo zaštićeno područje „Park prirode Katič”. Krajem prošle godine proglašeno je i treće zaštićeno područje „Park prirode Stari Ulcinj” – dodao je on.
Kako kaže, da bi proširili zaštićena područja, Agencija je pripremila studije zaštite za područja Park prirode „Vrmac”, Park prirode „Gornji tok rijeke Ćehotine” i „Gradski park u Pljevljima”.
-Kroz projekat „Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore“, u toku naredne godine planirana su istraživanja za Studije revizije zaštićenih područja u zoni i van zone Morskog dobra. Takođe, u budućem periodu radiće se i istraživanja u svrhu Studije revizije za zaštićeno područje Đalovića klisura, kao i Studije zaštite za Park Topolica u Baru – navodi Gazdić.
Govoreći o projektnim aktivnostima Agencije, on je kazao da rade projekte koji doprinose ispunjavanju završnih mjerila za Poglavlje 27.
-Riječ je o Projektu jačanja kapaciteta (twinning light) koji se sprovodi u cilju budućeg samostalnog izvještavanja o emisijama zagađujućih materija u vazduh i gasova staklene bašte i Projektu III BUR a (Trećeg dvogodišnjeg unaprijeđenog izvještaja o inventaru) u smislu obezbjeđivanja razvijenog alata sa svrhom obračuna inventara koji je sastavni dio Trećeg nacionalnog izvještaja o klimatskim promjenama – pojašnjava Gazdić.
Kada je u pitanju unapređenje zaštite od jonizujućeg zračenja i radijacione sigurnosti, uspjeli su, kako kaže, da kroz projekat Evropske komisije Emergency Preparedness and Response in the Western Balkan Region dobiju i instaliraju RODOS sistem.
-Svrha ovog softvera je modeliranje u slučaju radiološke nesreće, te realan prikaz u vremenu kretanja vazdušnih masa tzv. radioaktivnih oblaka, procjena padavina i kontaminacije – navodi on.
Aduti Crne Gore kao ekološke države, kako kaže, svakako su bogatstvo biodiverziteta i prirodnih vrijednosti.
-Crna Gora je zemlja koja po indeksu biodiverziteta prednjači u Evropi. Regioni posebno bogati vrstama su: Durmitor sa Biočem uključujući kanjone rijeka Tare, Pive i Sušice; Bjelasica, Komovi i Prokletije sa Visitorom, Žijovom, Humom Orahovskim, kanjonima rijeka Cijevne i Mrtvice; Skadarsko jezero sa sjevernim obroncima planine Rumije. Oblast masiva Prokletija, Moračkih planina, Bjelasice i Komova priznata je kao središte endemske vaskularne flore. Za ptice su posebno važni pored Skadarskog jezera i već pomenutih planinskih masiva i Tivatska Solila i Ulcinjska Solana. Većina ovih područja, još uvijek ima očuvanu i nezagađenu životnu sredinu – ističe Gazdić.
Ekološki problemi
Kako ističe, svjedoci smo brojnih složenih ekoloških problema poput zastarjelih i visoko zagađujućih tehnologija, prvenstveno tzv. „crnih ekoloških tačaka”, neracionalnog trošenja resursa vode i energije, vodosnabdijevanja, tretmana otpadnih voda, prikupljanja i odlaganja otpada i kvaliteta vazduha.
-Ovo su i dalje oblasti koje je neophodno poboljšati, a za čije ostvarivanje su ujedno potrebna i velika investiciona ulaganja. Proces poboljšanja i dostizanje standarda ekološke države zahtijeva i jačanje administrativnih kapaciteta na nacionalnom i lokalnom nivou, kao i pravosudnih kapaciteta koji sprovode i prate primjenu propisa. Nažalost, usljed još uvijek nedovoljno razvijene ekološke kulture, krivolov i nesavjesno ophođenje prema prirodnom okruženju su i dalje prisutni i primjeri su ponašanja koji značajno utiču na degradaciju životne sredine – pojašnjava naš sagovornik.
U ciju zaštite životne sredine, kako ističe, uloga građana je posebno važna.
Svaki čovjek odgovornim ponašanjem prema prirodi i usvojenim odgovarajućim navikama poput odlaganja smeća na za to predviđena mjesta, racionalnog korišćenja energije i pijaće vode, korišćenja alternativnih prevoznih sredstava umjesto automobila i sl., može zaista mnogo doprinijeti očuvanju zdrave životne sredine.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Milan Gazdić
Ipak, čini se, da se takve navike još uvijek često zanemaruju, pa nas na to često svojim odgovornim ponašanjem podsjete turisti i na taj način nam ukažu na činjenicu da prirodi nismo posvetili dužnu pažnju i brigu koju zaslužuje –dodaje Gazdić.
Volonteri za edukaciju o ekologiji
Kako je istakao, svjesni smo činjenice da priroda nema alternativu i da je za njeno očuvanje neophodna podrška cjelokupnog drustva.
-Agencija u ovoj godini raspisala konkurs za formiranje volonterskog kluba. Pored promocije volonterskih vrijednosti i edukacije o ekologiji, ciljevi formiranja kluba su uključivanje mladih ljudi i građana svih starosnih dobi u rad Agencije. Namjera nam je da pružimo mogućnost i podršku svakom pojedincu da postane odgovoran član naše zajednice, te da praktikujući volonterske aktivnosti uči i stiče vrijedna iskustva kroz zajednički rad sa predstavnicima institucije – dodaje on.
Šumski požari najveća prijetnja degradaciji i uništavanju ekosistema
Kada su u pitanju šume, kako navodi, požari se izdvajaju kao daleko najveća prijetnja degradaciji i uništavanju šuma.
-U najvećem broju slučajeva jedan od glavnih uzroka nastanka požara je antropogeni faktor, te smatramo da je edukacija stanovništva po ovom pitanju važan oblik prevencije. Proces izmjene ekosistema izazvan požarima predstavlja promjene kod kojih dolazi do potpune degradacije ekosistema na određenom području. Takođe, požari izazivaju i zakiseljavanje zemljišta, što u određenom periodu onemogućava naseljavanje jednog broja vrsta. Pored ljetnjih mjececi, kada se obično dešavaju, njihovoj pojavi pogoduju i povećani rizici od suša i klimatskih promjena, pa imamo slučajeve sve češćih šumskih požara u jesenjem i zimskom periodu. Dosadašnje vatrene stihije „progutale“ su veliki dio autohtonih vrsta biljaka i uništile zaštićena staništa životinja, nanoseći neprocjenjivu štetu po biodiverzitet. Važno je napomenuti da je potrebno najmanje dvije decenije kako bi se uz planske aktivnosti, kontinuiranu sadnju i održavanje, obnovio šumski ekosistem oštećen u požaru. Zeljasta i žbunasta vegetacija se brže obnavlja – navodi Gazdić.
Mjere za prevenciju od požara
Kako ističe, protivpožarna zaštita i adekvatna primjena mjera prevencije požara moraju biti mnogo efikasniji. Pri tome, svaki uložen euro u prevenciju se višetruko vraća.
U kontekstu ove tematike, odnedavno, Agencija za zaštitu životne sredine je u sklopu Natura 2000 ekološke mreže pokrenula projekat postavljanja kamera u šumama Crne Gore. Premda je cilj i svrha ovog projekta prvenstveno monitoring stanja populacije divljih životinja, zapisi sa kamera mogu biti dragocjeni i u različitim slučajevima nezakonitog ponašanja i devestiranja prirode (krivolov, nelegalna sječa, podmetanje požara i sl.).
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Milan Gazdić
Zamisao je, da video zapisi koji bi sadržali ovakve slučajeve nepoštovanja i degradiranja životne sredine, od strane Agencije, budu upućeni nadležnim institucijama.
-Nastavkom projekta, akcije pošumljavanja će se nastaviti i u narednoj godini, a prilikom njihovog planiranja svakako će se imati u vidu i opožarene površine – dodaje on.
Činjenica je, da je Crna Gora jedna od najbogatijih zemalja što se tiče pejzaža i biodiverziteta, a ponajprije, kako navodi, zbog položaja zemlje, raznovrsnosti staništa, od otvorenog mora do najviših planina, miješanju klima i geomorfologiji.
-Nažalost, istina je da se poslednjih decenija nije dovoljno pažnje posvetilo zaštiti i očuvanju prirodnog bogatstva – kaže Gazdić.
Projektom ,,Za ljepšu i zdraviju Crnu Goru”, koji je započet u znak obilježavanja 30 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom, do sada smo uspjeli zasadili preko 5000 stabala širom Crne Gore čime smo, nadamo se, na neki način stanovnicima stvorili ljepše i ugodnije uslove za boravak u gradskim urbanim sredinama, dvorištima škola, bolnica i univerziteta.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Milan Gazdić
Međutim, smatramo da smo ovim projektom dali najveći doprinos jačanju ekološke svijesti. Na to nam ukazuju brojne donacije i veliki odziv građana u svakoj dosadašnjoj akciji. Ono što nas iskreno raduje i daje dodatni entuzijazam, jeste da je projektom ,,Za ljepšu i zdraviju Crnu Goru” prvobitno bilo planirano 5000 sadnica, broj koji smo već premašili. Naš novi cilj je 10000 sadnica i nastavak akcija širom Crne Gore u 2022. godini – zaključuje Gazdić.
M. Lazarević
