Devastirajući požari koji su ovog ljeta zahvatili crnogorske šume ostavili su iza sebe pustoš nad desetinama hiljada hektara. Prema podacima Evropskog informacionog sistema za šumske požare (EFFIS), tokom 2025. godine u Crnoj Gori je izgorelo više od 27 hiljada hektara šumske i poljoprivredne površine, što ovu godinu svrstava među najteže u posljednjoj deceniji kada je riječ o požarima. Obnova ovako opustošenih pejzaža biće dugotrajan i zahtjevan proces, a primjeri iz svijeta mogu poslužiti kao inspiracija i vodič ka održivim rješenjima.
U tom kontekstu, značajnu pažnju privukla je objava Ujedinjenih nacija o proglašenju četiri nova Svjetska predvodnička projekta obnove prirode, u okviru UN Dekade obnove ekosistema. Riječ je o priznanjima koje Organizacija UN za hranu i poljoprvredu (FAO) i Program UN za životnu sredinu (UNEP) dodjeljuju za najambicioznije i najefikasnije inicijative velikih razmjera, koje imaju za cilj sanaciju degradiranih ekosistema, jačanje prihoda lokalnih zajednica i unapređenje sigurnosti hrane.
Četiri nova predvodnička projekta obuhvataju 18 zemalja na četiri kontinenta, a već sada obnavljaju više od 500.000 hektara šuma, planina, travnjaka, poljoprivrednih površina i vodenih ekosistema. Do kraja decenije, planirano je da ukupna površina pod obnovom premaši milion hektara.
Obnova šuma u Južnoj Koreji: Fokus na biodiverzitet
Jedan od projekata dolazi iz Republike Koreje, gdje se u okrugu Uljin-gun obnavlja više od 20.000 hektara šume uništene u jednom od najvećih požara u istoriji te zemlje. Umjesto ekonomskih koristi, fokus je stavljen na biodiverzitet i otpornost – sade se autohtone vrste poput ugrožene uskolisne vrbolice (Chamaenerion angustifolium), a obnavlja se stanište dugorepog gorala (Naemorhedus caudatus) (vrsta sisara, sličan kozi). Projekat podrazumijeva i osnivanje nacionalne banke sjemena u planinskom lancu Baekdudaegan, kao odgovor na klimatske prijetnje i kao podršku budućim obnovama.
Ministar šumarstva Kim In-ho izjavio je da je „projekat obnove utemeljen na empatiji i nauci“, a posebnu ulogu u njegovoj realizaciji imaju lokalne zajednice koje su bile prve na terenu nakon požara.
Jordan: Partnerstvo sa stočarima za obnovu pašnjaka
Na planinskom području Tel al‑Rumman, sjeverno od Amana, gdje je ilegalna ispaša decenijama razorila šumski i travnati pokrivač, dogodila se transformacija: umjesto sukoba između ekologa i stočara, stvoreno je partnerstvo. Kraljevski botanički vrt zajedno sa zajednicama radi na obnovi 180 hektara zemljišta. Rezultati su višestruki: biomasa je uvećana osam puta, broj dana za ispašu sedam puta, a prihodi stočara više nego udvostručeni. Broj stočarskih porodica koje učestvuju u projektu porastao je desetostruko.
Ova inicijativa pokazuje da je moguće obnoviti ekosisteme uz poštovanje tradicionalnog znanja i aktivno uključivanje lokalnog stanovništva.
Multikontinentalna inicijativa: Preko 400.000 ljudi već osjetilo koristi
Treći predvodnički projekat okuplja devet zemalja Afrike i Azije – uključujući Kamerun, Kinu, Keniju i Pakistan – koje zajednički rade na uklanjanju prepreka za obnovu velikih razmjera, a podržane od strane IUCN‑a, FAO‑a, UNEP‑a i Globalnog fonda za okoliš (GEF). Od 2018. godine, preko 310.000 hektara je već obnovljeno, dok se dodatnih 717.000 hektara nalazi pod unaprijeđenim sistemom upravljanja.
Više od 420.000 ljudi direktno je imalo koristi od ove inicijative, a smanjene su emisije za više od 30 miliona tona CO₂ – što odgovara godišnjoj emisiji osam termoelektrana na ugalj. Inicijativa ne podrazumijeva samo sadnju biljaka, već i jačanje lokalnih rasadnika, edukaciju farmera, uklanjanje invazivnih vrsta i reformu javnih politika.
Obnova pomoću bambusa: Brzorastuće rješenje za degradirana zemljišta
U devet zemalja Afrike, Azije i Južne Amerike, bambus se koristi kao moćan alat za obnovu ekosistema pogođenih sječom šuma, intenzivnom poljoprivredom i klimatskim promjenama. Inicijativa koju vodi Međunarodna organizacija za bambus i ratan (INBAR) do sada je obnovila oko 200.000 hektara, a koristi od nje ima isti broj ljudi.
Plan je da se do 2030. obnovi još 300.000 hektara. Uspjeh ove inicijative oslanja se na dobro odabrane vrste bambusa (od ukupno 1.600), izgradnju lanaca vrijednosti, usklađivanje javnih politika i poštovanje prava autohtonih naroda.
Od globalnih primjera ka domaćoj akciji
Obnavljanje degradiranih ekosistema nije samo ekološko pitanje, već i ekonomsko, socijalno i bezbjednosno. Svjetski predvodnički projekti pokazuju da oporavak prirode može i mora biti sistemski, participativan i zasnovan na lokalnom kontekstu.
Za Crnu Goru, koja se ove godine suočila s ogromnim šumskim gubicima, ovo nije samo inspiracija već i jasan poziv na djelovanje. Stručnjaci već upozoravaju da će za oporavak bukovih šuma biti potrebno i do 30 godina, što dodatno potvrđuje da je početak obnove hitan i neodložan.
UN Dekada obnove ekosistema i dalje prati napredak svih ovih inicijativa kroz okvir za monitoring, a ovakva globalna platforma može poslužiti kao odličan model i za nacionalne strategije u Crnoj Gori. Priroda polako gubi tlo pod nogama, te svaka inicijativa koja je vodi nazad ka ravnoteži vrijedi zlata. Obnova nije luksuz – ona je imperative.
O UN predvodničkim projektima obnove prirode
Do danas su zemlje širom svijeta obećale da će obnoviti ukupno milijardu hektara degradiranih površina – što je teritorija veća od Kine. Ta obećanja dio su međunarodnih obaveza u okviru Pariskog klimatskog sporazuma, Aiči ciljeva za biodiverzitet, ciljeva neutralnosti degradacije zemljišta i Bon izazova.
Ipak, iako su ciljevi ambiciozni, o stvarnom napretku i kvalitetu obnove se zna vrlo malo. Upravo zato, Svjetski predvodnički projekti obnove prirode, koje je pokrenula UN Dekada obnove ekosistema, imaju zadatak da prepoznaju i istaknu najbolje primjere dugoročne i obimne obnove ekosistema, bilo gdje u svijetu. Ovi projekti predstavljaju deset ključnih principa obnove na kojima počiva čitava Dekada, a njihov napredak biće transparentno praćen putem posebne UN platforme za monitoring obnove ekosistema (Framework for Ecosystem Restoration Monitoring), kako bi se pratili globalni napori i učili iz njih.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Free-pik
