Civilno društvo ima nezamjenjivu ulogu u zaštiti životne sredine kroz podizanje svijesti, zagovaranje politika i implementaciju inovativnih rješenja, a njegova uloga će postati još važnija kada Crna Gora postane članica Evropske unije (EU), čime će doprinositi ispunjavanju evropskih ekoloških ciljeva, poručeno je na završnoj konferenciji projekta ,,Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti životne sredine u procesu pristupanja EU (4E)”, koju je organizovao Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).
Izvršna direktorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica i predstavnica Koalicije 27, Jovana Janjušević, istakla je važnost pristupanja EU ne samo kao tehničkog procesa, već kao ključnog pitanja za dobrobit građana i očuvanje prirodnih resursa.
Prema njenim riječima, prostor je najvažniji resurs koji Crna Gora gubi neodgovornim prostornim planiranjem.
-Jednom izgubljen prostor ne možemo vratiti. Način na koji se trenutno odnosimo prema prostoru je zabrinjavajući, posebno kroz izmjene prostornog plana za Podgoricu – upozorila je Janjušević.
Ukazala je da se izmjene ovog plana donose na način koji krši formalno-pravne procedure i naučne smjernice, navodeći da to može imati katastrofalne posljedice po biodiverzitet.
-Planirane izmjene uključuju megalomanske energetske projekte na budućim Natura 2000 staništima, poput Ćemovskog polja, koje bi trebalo biti zaštićeno ulaskom Crne Gore u EU – rekla je Janjušević.
Ukazala je na problem neadekvatnog rješavanja otpada, poput dugogodišnjeg problema sa spaljivanjem automobilskih guma na Ćemovskom polju.
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, Predrag Zenović, istakao je važnost zajedničkog djelovanja svih sektora društva u procesu evropskih integracija.
-Svi smo svjesni da su prepreke na ovom putu zajedničke i da je njihovo prevazilaženje moguće samo kroz dijalog, partnerstvo i transparentnost. Nije slučajno da se danas ističe rad manjih organizacija koje djeluju na lokalnom nivou. One su oslonac promjena i ključ za postizanje konkretnih rezultata – kazao je on.
Dinamika koja nas čeka izuzetno zahtjevna
Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Zoran Dabetić, naglasio je važnost zajedničkog djelovanja institucija, privatnog sektora i građana.
-Dinamika koja nas čeka u narednom periodu je izuzetno zahtjevna, posebno u upravljanju otpadom, zaštiti prirode i upravljanju vodama – dodao je Dabetić.
Zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Liselot Isakson, naglasila je značaj usklađivanja sa pravnom tekovinom EU u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena, koja obuhvata preko 200 ključnih zakona.
-Civilno društvo ima važnu ulogu, ne samo u podizanju svijesti i zagovaranju politika, već i u implementaciji inovativnih ideja i samih politika. Njihova uloga će biti još značajnija kada Crna Gora postane članica EU, jer je jako civilno društvo ključno za dalji napredak u oblasti zaštite životne sredine – istakla je Isaksson.
Crna Gora među državama sa najlošijim kvalitetom vazduha u Evropi
Izvršna direktorka Green Home-a, Azra Vuković, predstavljajući nalaze za 2024. godinu u oblasti horizontalnog zakonodastva, konstatovala je da tu nije bilo napretka, prvenstveno zbog nedostatka administrativnih kapaciteta i međuinstitucionalne koordinacije.
-Kad je u pitanju oblast kvaliteta vazduha, situacija je i dalje zabrinjavajuća, a strategija upravljanja kvalitetom vazduha još nije donesena. Podaci pokazuju da smo među državama sa najlošijim kvalitetom vazduha u Evropi – rekla je Vuković.
U oblasti industrijskog zagađenja i buke, kako je dodala, napredak nije ostvaren, navodeći da nedostaju strateški dokumenti i administrativni kapaciteti.
Zatvaranje poglavlja 21 do 2026. godine ambiciozan cilj
Predstavnica Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Danka Kažić, kazala je da je radna grupa za vođenje pregovora u oblasti životne sredine, u saradnji sa EU, u proteklim godinama ostvarila značajan napredak.
-Akcioni plan za Poglavlje 27, usvojen 2021. godine, precizno definiše obaveze koje moramo ispuniti. Takođe, izveštaji o napretku se dostavljaju Vladi svakih šest meseci, uz obaveznu prevodnu verziju na engleski jezik, kako bi Evropska komisija mogla pratiti naš napredak – navela je Kažić.
Govoreći o programu LIFE, Sanela Metjahić iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, pojasnila je da program LIFE pruža različite vrste bespovratnih sredstava za projekte, uključujući projekte standardnog djelovanja, strateške projekte i projekte tehničke pomoći.
Najveći ekološki problem otpad i divlje deponije
Na konferenciji je predstavljeno istraživanje javnog mnjenja o ekološkoj svijesti građana, koje je za 2024. godinu sprovela firma NinaMedia pod vođstvom metodologa Miloša Bešića na reprezentativnom uzorku od 1.000 crnogorskih građana/ki.
Kazao je da najveći ekološki problem, prema građanima, ostaje otpad, posebno divlje deponije.
Prir. M.V.