BEOGRAD – Međunardona konferencija pod nazivom ,,Otpad – resurs za razvoj cirkularne ekonomije“, održana je u organizaciji Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine i Privredne komore Srbije.
Sekretarka koordinacionog odbora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine, Milena Rmuš, na ovom događaju koji je okupio predstavnike privrede, vlada, komora, akademije, civilnog sektora i medija u okviru otvaranja konferencije govorila je o ulozi habova za cirkularnu ekonomiju u regionu.
Ona je predstavila koncept crnogorskog huba, aktivnosti na pripremi regionalnog huba koji se uspostavlja uz podršku švedske SIDA-e preko HELVETAS-a, kao aktivnost RECONOMY projekta, te se osvrnula na potencijale ovakve vrste platformi za prenos znanja i iskustava.
Rmuš je sa drugim stručnjacima za ovu temu iz regiona govorila i na panelu: Cirkularna ekonomija u praksi – izazovi uspješne strategije.
Prema njenim priječima, ključni izazovi implementacije cirkularne ekonomije u našem regionu uključuju nedovoljno razvijenu infrastrukturu za reciklažu, zastarjele sisteme upravljanja otpadom, ograničen pristup finansiranju, te nizak nivo svijesti kako privatnog sektora tako i građana.
-Tržišta za sekundarne materijale su ograničena, izražena je potreba za modernizacijom postrojenja te digitalizacijom upravljanja tokovima materijala. Ulaganje u obrazovanje, podizanje svijesti, razvoj zelenih vještina i partnerstva između sektora, uz tehničku i finansijsku podršku inovacijama, ključno je za postizanje ciljeva održivog razvoja i ubrzanje cirkularne tranzicije – kazala je Rmuš.
Po njenom mišljenju, ključnu ulogu u zelenoj tranziciji imaju privredne komore koje pružaju smjernice i podršku poslovnoj zajednici kroz edukaciju, organizaciju radionica i promociju zelenih poslovnih modela. Kroz specijalizovane hubove omogućavaju povezivanje firmi sa stručnjacima i partnerima, dok u saradnjom sa kreatorima politika predlažu zakonodavne promjene koje olakšavaju prelazak na cirkularnu ekonomiju.
Ona se osvrnula na neophodnost usklađivanja sa evropskom legislativom i obaveza koje privatni sektor očekuje u ovom procesu. Takođe, naglasila je da je neophodno da države regiona uvste zelene javne nabavke u zakonodavstvo kako bi se na taj način kreiralo tržište za cirkurlane i zelene proizvode.
Ova regionalna konferencija, prema zaključnim riječima organizatora predstavlja značajan doprinos u aktueliziranju teme otpada kao resursa, kao i u razmjeni dobrih praksi i inicijativa za pronalaženje rješenja. Događaj je pružio platformu za dijalog među ključnim akterima, uključujući industriju, vlasti i stručnjake, čime se doprinosi ubrzavanju procesa prelaska na cirkularnu ekonomiju u regionu. Razmjena iskustava i predstavljanje inovativnih rješenja očekuje se da podstakne implementaciju efikasnih modela upravljanja otpadom, s ciljem smanjenja negativnog uticaja na životnu sredinu i poboljšanja ekonomske efikasnosti.
Prir. M.V.
