Ratovi razaraju živote, gradove, ekonomije – ali u istoj mjeri i životnu sredinu i klimu. Dok bombe padaju, a tenkovi paraju zemlju, emisije gasova staklene bašte dostižu nivoe koji brišu višegodišnji napredak u zaštiti životne sredine. Oružani sukobi ne samo da uništavaju ljude i infrastrukturu, već ostavljaju i trajne ekološke ožiljke,od zagađene vode i tla, do šuma u plamenu i razorene energetske mreže.
Ratni sukob između Ukrajine i Rusije svakako nije izuzetak. Zato ne iznenađuje vijest da Ukrajina planira da traži gotovo 44 milijarde dolara odštete od Rusije zbog emisija izazvanih ratom, čime postaje prva zemlja koja pokušava da međunarodno-pravno procesuira porast emisija gasova staklene bašte nastao usljed oružanog sukoba.
„Ogromna šteta je nanesena vodi, zemljištu i šumama“, izjavio je Pavlo Kartašov, zamjenik ukrajinskog ministra ekonomije, životne sredine i poljoprivrede, za Reuters na UN konferenciji COP30. „Imamo velike količine dodatnih emisija CO₂ i drugih gasova staklene bašte.“
Prema procjeni nevladine organizacije Initiative on GHG Accounting of War, od početka invazije u februaru 2022. godine do danas, Ukrajina je proizvela više od 230 miliona tona ekvivalenta CO₂, što je približno godišnjoj emisiji Austrije, Mađarske, Češke i Slovačke zajedno.
Kako objašnjava Dag Vir, direktor organizacije Conflict and Environment Observatory iz UK, oružani sukobi izazivaju širok spektar direktnih i indirektnih ekoloških posljedica, od kojih mnoge traju godinama. Eksplozivi zagađuju zemljište i vodu, uništavaju zgrade i oslobađaju opasne materije poput azbesta. Raketni udari često izazivaju šumske požare, dok oštećenje vodovodne infrastrukture i sanitarnih sistema ostavlja stotine hiljada ljudi bez osnovnih uslova za život.
Rat je, prema podacima iste inicijative, izazvao povećanje emisija od 113% zbog šumskih požara, a dodatne emisije nastale su rekonstrukcijom objekata i uništavanjem energetske infrastrukture.
„U slučaju rata, uvijek imate intenzivnu upotrebu teške mehanizacije, poput tenkova, koji su izuzetno karbon-intenzivni“, navodi Žerom Djumortje, profesor sa Univerziteta Indijana. „Bombardovanje izaziva požare u šumama, a to su emisije koje se inače ne bi dogodile.“
Pored direktnog ekološkog uticaja, ratovi narušavaju i institucionalni odgovor na klimatske izazove. Kako kaže Vir, vlade tokom rata preusmjeravaju sredstva sa klimatskih politika na vojne potrebe, što dovodi do zanemarivanja praksi koje zagađuju, a i do manjka kapaciteta za sprovođenje zelene tranzicije.
Ukrajina već koristi međunarodne forume da skrene pažnju na ovaj problem. Prema najavama, zemlja će podnijeti formalni zahtjev kroz novi mehanizam kompenzacije koji uspostavlja Savjet Evrope, a koji će razmatrati sve zahtjeve, kako od država, tako i od kompanija i pojedinaca. Ipak, ostaje otvoreno pitanje iz kojih fondova će se eventualno isplaćivati šteta, ako komisija odobri zahtjeve.
Zanimljivo je da je Ukrajina još 2022. planirala da tuži Rusiju za ekološku štetu pred međunarodnim sudovima, ali tek po završetku rata. Kako sukob i dalje traje, ukrajinsko pravosuđe je do sada otvorilo 247 slučajeva ekoloških ratnih zločina, kako pred domaćim, tako i pred međunarodnim sudovima, uključujući i Međunarodni krivični sud.
Ovo je prvi put u istoriji da se tako sveobuhvatno pokušava kvantifikovati emisioni otisak jednog rata. Međutim, međunarodni okvir za klimatske promjene UN-a (UNFCCC) još uvijek ne prepoznaje emisije iz vojnih sukoba kao zaseban problem. Kada je usvojen Kjoto protokol 1997. godine, vojne emisije su bile eksplicitno izuzete. Isto važi i za Pariski sporazum, koji omogućava zemljama da dobrovoljno prijavljuju emisije iz vojnih aktivnosti, što većina ne radi.
Vir upozorava da globalna zajednica mora hitno početi da se bavi karbonskim otiskom vojnog industrijskog kompleksa, od ekstrakcije metala i rijetkih minerala, preko proizvodnje oružja, do njegovog korišćenja i otpada koji ostavlja. „To je nevjerovatno složen problem,“ kaže on, „i tek počinjemo da ga razotkrivamo.“
Ukrajinski zahtjev nije samo pravni presedan, već i poziv svijetu da se suoči sa istinom: rat nije samo politička ili humanitarna katastrofa, već i klimatska. Možda je upravo sada trenutak da se, pored svega ostalog, zapitamo i koliko nas rat košta u kiseoniku?
J.M.
Naslovna fotografija: Reuters
