Udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije u Crnoj Gori

Obnovljivi izvori najveći su potencijal ekonomskog razvoja naše zemlje. Crna Gora već 80 godina koristi obnovljive izvore energije, posebno hidroenergiju. U posljednje vrijeme vlada veliko interesovanje za solarnu i energiju vjetra. 

Danas obilježavamo Dan nezavisnosti Crne Gore, stoga u ovom članku govorimo o tome koliki je udio obnovljivih izvora energije Crna Gora ostvarila u ukupnoj proizvodnji i potrošnji električne energije.

Globalna inicijativa o borbi protiv klimatskih promjena započeta je 1992. godine usvajanjem Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC). 

Kjoto protokol, koji je stupio na snagu u februaru 2005. godine i koji bliže definiše sprovođenje opšteg cilja UNFCCC, prepoznaje unapređenje stepena energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije kao instrumente koji doprinose smanjenju negativnog uticaja klimatskih promjena, odnosno postizanju organičenja koja se odnose na količinu emitovanih gasova sa efektima staklene bašte. Crna Gora je, kao Strana potpisnica UNFCCC, u februaru 2007. godine, ratifikovala Kjoto protokol.

Proces harmonizacije crnogorskog zakonodavnog okvira iz oblasti energetike sa pravnom tekovinom EU otpočeo je ratifikovanjem Sporazuma o formiranju Energetske zajednice. Time je nacionalni cilj o udjelu korišćenja obnovljivih izvora energije u bruto potrošnji finalne energije do 2020. godine za Crnu Goru, Odlukom Ministarskog savjeta Energetske zajednice, utvrđen na nivou od 33%. Ispunjenje tog cilja je u crnogorskoj legislativi utvrđeno je Strategijom razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine.

Proizvodnja električne energije u Crnoj Gori

Najstariji proizvodni objekat priključen na elektroenergetski sistem Crne Gore, mHE Podgor, pušten je u rad 1941. godine. Proces elektrifikacije je nastavljen, a proizvodni kapaciteti su konstantno bili u porastu do 1982. godine kada je, poslije niza mHE, HE Perućice i HE Pive, TE Pljevlja započela proizvodnju električne energije.

Poslije gotovo 30 godina stagnacije, nova proizvodna jedinica (mala hidroelektrana) je 2013. godine priključena na crnogorski elektroenergetski sistem. Zaključno sa 2019. godinom, na elektroenergetski sistem sistem priključen je niz malih hidroelektrana i solarnih elektrana. Takođe, priključena su i dva velika proizvodna objekta: vjetroelektrane Krnovo i Možura.

Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji i potrošnji električne energije

Udio obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije u 2020. godini iznosio je 53,98%. Velike hidroelektrane su i dalje dominantni proizvođači sa udjelom od čak 76,5% u ukupnoj količini električne energije koju su isporučili OIE u 2020. godini. Značajan udio imaju i vjetroelektrane koje su učestvovale sa 17,65 % u ukupnom skoru OIE u prethodnoj godini.

Solarne elektrane, koje su 2020. godine proizvele 2,6 GWh električne energije, a što je još uvijek relativno mali udio, bilježe ogroman skok u proizvodnji u odnosu na 2019. godinu, i to u procentualnom odnosu 2020/2019 od 248,17%.

Tokom 2020. godine ukupni kapaciteti za proizvodnju električne energije su se povećavali uključivanjem u pogon malih hidroelektrana i solarnih elektrana, te su na kraju godine iznosili 1.047,07 MW. Kapacitetih hidroelektrana iznosili su 701,80 MW, kapaciteti vjetroelektrana 118 MW, kapaciteti solarnih elektrana 2,27 MW, a kapacitet termoelektrane je 225 MW. 

Ukupna ostvarena proizvodnja električne energije u Crnoj Gori u 2020. godini iznosila je 3.225,85 GWh, što je za 229,67 GWh ili 6,65% manje od plana za tu godinu, a 4,36% manje u odnosu na 2019. godinu, najviše usljed loših hidroloških prilika.

Vjetropark „Možura” – Foto: gov.me

Bilans električne energije za 2020. godinu

Ministarstvo kapitalnih investicija je od januara 2020. godine u saradnji sa subjektima elektroenergetskog sektora (EPCG, CEDIS, CGES, COTEE, povlašćeni proizvođači električne energije, Rudnik uglja Pljevlja i Rudnik Berane) pratilo realizaciju bilansa na mjesečnom nivou, te su na kraju godine već bili dostupni relevantni podaci za dio Energetskog bilansa koji se odnosi na elektroenergetski sektor.

Slijedi analiza elektroenergetskog bilansa u 2020. godini:

-HE „Perućica” je proizvela 672.44 GWh električne energije što je 18,1% manje od planirane, dok je HE ,,Piva” proizvela 657,32 GWh električne energije – 12,36% manje od planirane. 

-Male HE i solarne elektrane su ukupno proizvele 101,75 GWh električne energije što predstavlja 65,4% od njihovog plana proizvodnje. 

-Vjetroelektrane na lokalitetima Krnovo i Možura su elektroenergetskom sistemu isporučile 306,82 GWh električne energije i realizovale plan proizvodnje u iznosu od oko 98,1%. 

-Termoelektrana „Pljevlja” je proizvela 1.487,46 GWh i premašila plan proizvodnje električne energije za 12,94%. 

-Plan proizvodnje električne energije je ostvaren u iznosu od oko 93,35%. 

-U pogledu potrošnje električne energije realizovano je 91,61% planirane potrošnje.  

Imajući u vidu sve navedene okolnosti, možemo zaključiti da je u 2020. godini ostvarena niža proizvodnja električne energije od planirane, uglavnom zbog lošijih hidroloških prilika što je za posljedicu imalo značajno nižu proizvodnju hidroelektrana. Međutim, to nije uticalo na ostvarenje visokog stepena sigurnosti rada elektroenergetskog sistema Crne Gore i pouzdanost napajanja potrošača.  

Hidroelektrana „Perućica” – Foto: ecoportal.me

Hidroelektarane smanjile učešće u proizvodnji

Struktura proizvodnje, ostvarena tokom 2020. godine, pokazuje da su, zbog lošije hidrološke situacije i niže proizvodnje, hidroelektrane smanjile učešće u ukupnoj proizvodni u odnosu na 2019.  godinu sa preko 50% na 44%, dok je sa druge strane učešće Termoelektrane povećano sa oko 41% na 46%. Vjetroelektrane su takođe povećale učešće na 10% (u ukupnoj proizvodnji električne energije). Ovi pokazatelji svjedoče o tome koliko je Termoelektrana bitna za elektroenergetski sistem Crne Gore, posebno u situacijama kada vremenske prilike ne idu u korist proizvodnji električne energije.     

Ukupna bruto potrošnja električne energije u Crnoj Gori u 2020. godini iznosila je 3.311,33 GWh, što je u odnosu na plan manje za 303,2  GWh ili 8,39%, a za 5,2% manje u odnosu na 2019. godinu. 

U 2020. godini ukupna proizvodnja je iznosila 3.225,85 GWh što je za 85,48 GWh ili oko 2,58% manje u odnosu na bruto potrošnju koja je iznosila 3.311,33 GWh . S obzirom da proizvodnja nije uspjela da podmiri ukupne potrebe bruto potrošnje u Crnoj Gori, manjak od 85 GWh obezbjeđen je na inostranom tržištu. 

Na mjesečnom nivou odnos proizvodnje i bruto potrošnje varirao je u zavisnosti od hidroloških prilika, redovnog remonta termoelektrane i komercijalnih procjena EPCG. 

Prir. M.M.

Izvori: 

Ministarstvo kapitalnih investicija, Izvještaj o realizaciji energetskog bilansa za 2020. godinu, mart 2021. 

Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Analiza udjela obnovljivih izvora energije i visokoefikasne kogeneracije u ukupnoj proizvodnji i potrošnji električne energije, decembar 2020.

Pratite ECOPORTAL.ME na Instagramu

Čitajte još

Leave a Reply

Your email address will not be published.