Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera pripremilo je Listu zaštićenih vrsta biljaka, gljiva i životinja koja će obuhvatiti 1.181 vrstu, među njima više od 540 vrsta životinja, saopštio je ministar Damjan Ćulafić. Među vrstama koje je izdvojio nalaze se medvjed, divokoza, jarebica, vuk i srna.
Prema njegovim riječima, nova lista treba da doprinese očuvanju biodiverziteta, snažnijem monitoringu i pripremama za punu primjenu ekološke mreže Natura 2000. Iz Ministarstva navode da ona, zajedno sa preostalim podzakonskim aktima iz Poglavlja 27, treba da bude usvojena do 2. oktobra, kako bi se pratili rokovi za planirano privremeno zatvaranje tog poglavlja do kraja godine. Ćulafić je najavio i usaglašavanje pojedinih podzakonskih akata iz nadležnosti drugih ministarstava.
Upravo to usaglašavanje građanima bi moglo značiti više od broja vrsta u saopštenju. Poslije polemike o lovu na srne i lanad, nameće se jedno konkretno pitanje: da li će najavljena lista zaustaviti njihov redovni odstrjel ili će se lov nastaviti pod drugačijim uslovima?
Odgovor zavisi od sadržaja samog propisa. Lista može donijeti stvarnu promjenu, ali iz ministrove najave još se ne može zaključiti kakav će režim važiti za svaku pomenutu vrstu.
Podsjećamo šta trenutno piše u lovnom pravilniku. Njegov član 3 određuje sezonu za srnu i lane od 1. oktobra do 31. decembra, a isti period propisuje za sve kategorije divokoze. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede branilo je nova rješenja pozivanjem na stručne i naučne principe, uz tvrdnju da su pribavljeni pozitivni komentari Evropske komisije.
Nije teško zapaziti da postoji još jedan važan detalj u redosljedu događaja. Novi Zakon o zaštiti prirode, objavljen u „Službenom listu CG“, broj 117/2026, na snazi je od 15. avgusta, tj. prije donošenja spornog Pravilnika o lovnim sezonama divljači. Pravni osnov na koji se ministar sada poziva, dakle, već je postojao. Ostaje pitanje kako će biti iskorišćen.
Član 85 stav 2 tog zakona zabranjuje, između ostalog, hvatanje, ubijanje i uznemiravanje strogo zaštićenih životinja, u svim životnim fazama. Isti član predviđa utvrđivanje Liste na osnovu procjene ugroženosti, međunarodnih obaveza, crvenih lista i stručne dokumentacije, kao i njeno objavljivanje u „Službenom listu“. Iz toga slijedi: ako srna i divokoza novom listom dobiju strogu zaštitu, njihov redovni lov više ne bi bio dozvoljen, čak ni tokom sezone predviđene lovnim pravilnikom. To bi predstavljalo suštinsku promjenu.
Stroga zaštita, pritom, ne isključuje svaki mogući izuzetak. Prema članu 87 stav 1 Zakona o zaštiti prirode, Agencija za zaštitu životne sredine može dozvoliti odstupanje kada nema drugog zadovoljavajućeg rješenja i kada se ne ugrožava povoljan status očuvanosti populacije, za zakonom određene svrhe, poput sprečavanja ozbiljne štete ili zaštite javne bezbjednosti.
Ni Natura 2000 nije drugo ime za Listu zaštićenih vrsta. Član 46 istog zakona uređuje područja važna za očuvanje određenih vrsta i staništa, dok član 48 predviđa njihovo proglašavanje, granice, ciljeve i mjere zaštite.
Razlika je praktična. Lista određuje koje vrste uživaju propisanu zaštitu, a ekološka mreža povezuje područja važna za očuvanje prirode. Evropska komisija posebno objašnjava da stroga zaštita vrsta iz odgovarajućeg priloga Direktive o staništima važi i unutar i van područja Natura 2000. Zaštićena životinja ne gubi taj status prelaskom granice označene na mapi.
Osim toga, sama oznaka Natura 2000 ne znači zabranu svih ljudskih aktivnosti. One se usklađuju sa ciljevima očuvanja područja. Zato uspostavljanje mreže ne zamjenjuje odluku o tome da li je određena vrsta lovna niti rješava svaku nedoumicu u lovnom pravilniku.
Ministrova najava zato može biti početak rješenja. Za konačnu ocjenu potrebno je vidjeti usvojeni tekst, njegov datum primjene i način na koji će se sprovoditi. Za sada je najavljena zaštita. Njen domet tek treba pokazati.
Broj od 1.181 vrste dobro izgleda u saopštenju. Pravi uspjeh biće da se iza tog broja jasno zna ko je zaštićen, od čega i ko će se pobrinuti da tako zaista bude.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Caroline Legg / Wikimedia Commons
