U razmaku od svega sedam dana, u jednom od najpoznatijih zaštićenih područja Italije zabilježen je niz događaja koji je uznemirio i stručnu i širu javnost. Ukupno 18 vukova pronađeno je mrtvo na teritoriji Nacionalnog parka Abruzzo, Lazio i Molise, u slučaju za koji se sve više vjeruje da je rezultat namjernog trovanja.
Prema navodima uprave parka, tokom posljednjih nekoliko dana pronađeno je osam uginulih jedinki na tri različite lokacije, čime se broj nadovezao na deset vukova otkrivenih sedmicu ranije. Uz njih, pronađena su i tijela tri lisice i jednog mišara, što dodatno komplikuje sliku i ukazuje na širi uticaj incidenta.
U saopštenju koje je uslijedilo, iz uprave parka nisu skrivali težinu situacije. Govore o osjećaju koji se kreće između razočaranja i očaja, naglašavajući da se radi o udarcu koji izaziva i duboku patnju i nevjericu. Poruka je bila jasna, bez obzira na motive, ovakvi postupci ne mogu imati opravdanje.
Istraga je pokrenuta odmah nakon što su rendžeri u oblasti Alfedena, u blizini pet uginulih vukova, pronašli sumnjive otrovane mamce. Taj nalaz otvorio je osnovanu sumnju da su i druge jedinke, uključujući pet vukova pronađenih u Pescasseroliju, stradale na isti način. Iako su laboratorijske analize još u toku, iz parka ukazuju na važan detalj: istovremeno uginuće više različitih vrsta snažno sugeriše namjerno trovanje.

Dodatni razlog za zabrinutost leži u činjenici da se na ovom području nalazi i apeninski mrki medvjed (Ursus arctos marsicanus), kritično ugrožena podvrsta mrkog medvjeda , čije je preživljavanje već godinama pod pritiskom. Svaki incident ovog tipa, posebno onaj koji uključuje otrove, potencijalno ugrožava i ovu rijetku populaciju.
Tužilac Luciano D’Angelo, koji vodi istragu, potvrdio je da prvi nalazi ukazuju na trovanje, ali da će konačni zaključci zavisiti od daljih analiza. Istakao je da se ubistva vukova i medvjeda u ovom području ne mogu posmatrati kao izolovani incidenti, već kao napad na simbole jednog prostora i njegovog prirodnog identiteta.
Sličnu poruku uputila je i italijanska kancelarija World Wildlife Fund (WWF), ocjenjujući da je riječ o „najozbiljnijim zločinima nad divljim životinjama u posljednjih deset godina“. U njihovom saopštenju navodi se da broj od 18 nezakonito ubijenih vukova u svega nekoliko dana predstavlja alarmantan signal, koji pogađa samu srž prirodnog nasljeđa zemlje. Posebno upozoravaju na širenje otrova, ističući da takva praksa ne ugrožava samo ciljane vrste, već i cjelokupni ekosistem, pa i bezbjednost ljudi.
Organizacija dio odgovornosti vidi i u nedavnim političkim odlukama. Prošle godine, Evropska unija je promijenila status zaštite vuka, spustivši ga sa „strogo zaštićenog“ na „zaštićenog“, čime je olakšano upravljanje populacijama, uključujući i odstrel. Ta odluka donijeta je nakon pojačanih pritisaka poljoprivrednika zbog šteta na stočnom fondu, a snažno ju je podržala predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, nakon što je u jednom napadu izgubila porodičnog ponija.
Procjene govore da u državama Evropske unije danas živi oko 20.000 divljih vukova. Najveći broj nalazi se upravo u Italiji, dok značajne populacije postoje i u Rumuniji, Bugarskoj, Grčkoj, Poljskoj i Španiji.
Ovaj slučaj dobija dodatnu dimenziju kada se posmatra u istorijskom kontekstu. Vukovi su u Italiji nekada bili smatrani štetočinama, pa je njihov lov bio podstican. Međutim, sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada je populacija bila na ivici nestanka, država je reagovala donošenjem zakona kojim je uvedena stroga zaštita i zabranjen odstrel.
Zato se današnji događaji ne posmatraju samo kao izolovan incident, već kao podsjetnik koliko brzo se narušena ravnoteža može ponovo dovesti u pitanje. Trovanje kao metod obračuna sa divljim životinjama ostavlja posljedice koje daleko prevazilaze pojedinačne slučajeve. Ono razara povjerenje u sistem zaštite i otvara pitanje koliko su postojeće mjere zaista dovoljne.
J.M.
Naslovna fotografija: magnific