U Republici Srpskoj planirana jedna od najvećih solarnih elektrana u BiH

Na području Srednjeg Dubovika, u opštini Krupa na Uni, planirana je izgradnja solarne elektrane „Dubovik“, snage između 80 i 99 megavata. Ukoliko bude realizovan, ovaj projekat mogao bi postati jedan od najvećih solarnih energetskih objekata u Republici Srpskoj, ali i jedan od značajnijih takvih projekata u Bosni i Hercegovini.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske objavilo je da je počeo javni uvid u Nacrt studije uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat, čiji je nosilac kompanija „GTI“ d.o.o. Sarajevo, prenose Nezavisne novine. Time je projekat ušao u važnu fazu procedure, tokom koje građani, institucije i organizacije mogu dati primjedbe i sugestije na dokumentaciju koja procjenjuje njegove moguće uticaje na prostor i životnu sredinu.

Prema ranije izrađenoj dokumentaciji, solarna elektrana trebalo bi da bude izgrađena na oko 1,16 miliona kvadratnih metara, odnosno na 116 hektara zemljišta u katastarskoj opštini Srednji Dubovik. Riječ je o površini većoj od 160 standardnih fudbalskih terena, što dovoljno govori o razmjerama planiranog zahvata.

Na toj lokaciji predviđeno je postavljanje ukupno 139.360 fotonaponskih panela, pojedinačne snage 575 vati. Paneli bi bili raspoređeni u 5.360 nizova, dok je cijela elektrana projektovana kao složena građevina podijeljena na deset zasebnih funkcionalnih cjelina, odnosno polja.

Instalisana snaga elektrane, prema tehničkoj dokumentaciji, iznosila bi 80 megavata. Za priključenje na elektroenergetski sistem Bosne i Hercegovine planirana je priključna snaga do 87,6 megavata. Procjene stručnjaka pokazuju da bi solarna elektrana ove veličine mogla godišnje proizvoditi između 110 i 140 gigavat-časova električne energije, što je dovoljno za snabdijevanje nekoliko desetina hiljada domaćinstava.

Jedan od razloga zbog kojih je odabrana upravo ova lokacija jeste postojeća elektroenergetska infrastruktura u njenoj blizini. Nedaleko od prostora na kojem je planirana elektrana nalazi se 220-kilovoltni dalekovod, dok je na oko kilometar i po udaljenosti i dalekovod 110 kV Bosanska Krupa – Prijedor.

Planirano je da elektrana bude priključena na 110-kilovoltnu mrežu putem nove trafostanice kapaciteta 2×50 MVA i priključnog dalekovoda. U dokumentaciji se navodi i da preko same lokacije prolazi dalekovod 110 kV Prijedor 2 – Krupa, što bi moglo dodatno olakšati povezivanje budućeg postrojenja sa prenosnom mrežom.

Investitor za ovu lokaciju već ima ugovor o koncesiji, koji je sa Vladom Republike Srpske potpisan u januaru 2025. godine. Parcele na kojima je planirana izgradnja nalaze se u vlasništvu Republike Srpske i opštine Krupa na Uni.

Javni uvid u Nacrt studije uticaja na životnu sredinu traje od 15. juna do 15. jula ove godine. Javna rasprava biće održana 25. juna u prostorijama Opštinske uprave Krupa na Uni, sa početkom u 11 časova. Tokom trajanja javnog uvida, građani, institucije i organizacije mogu Ministarstvu dostaviti svoje primjedbe i sugestije.

Za Krupu na Uni, malu opštinu koja prema posljednjem popisu ima manje od 1.600 stanovnika, riječ je o jednom od najvećih investicionih projekata planiranih na njenoj teritoriji posljednjih godina. U projektnoj dokumentaciji navodi se da bi realizacija solarne elektrane mogla doprinijeti novom zapošljavanju i povećanju privredne aktivnosti u ovom dijelu Republike Srpske.

Istovremeno, upravo zbog veličine planiranog zahvata, javni uvid i rasprava predstavljaju važan dio procesa. Veliki energetski projekti, posebno oni koji zauzimaju značajne površine zemljišta, ne procjenjuju se samo kroz proizvodnju električne energije, već i kroz odnos prema prostoru, lokalnoj zajednici, infrastrukturi i mogućim uticajima na životnu sredinu. Zato će naredne sedmice biti važne za sagledavanje svih aspekata projekta „Dubovik“ prije donošenja konačnih odluka.

J.M.

Izvor: Nezavisne novine

Naslovna fotografija: Unsplash

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

Subscribe
Notify of
0 Comments
Najstariji
Najnoviji
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO POLIS

EU za fosilna goriva u 2025. dala gotovo 400 milijardi eura, tranzicija i dalje kasni

ECO POLIS

Šest kompanija zainteresovano za gradnju reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3

ECO MNE

Crna Gora ide ka obnovljivim izvorima, ali je i dalje zarobljena između uglja i nafte