Dok ne vidimo konkretne podatke, kao i pisma zainteresovanosti, mi ipak biramo da ovaj otpad i dalje razmatramo kao potencijalno veoma opasan i tako ćemo se prema njemu odnositi do dobijanja nekih pouzdanijih informacija – kažu iz ministarstva.
Crna Gora suočena je sa problemom pet ekoloških crnih tačaka – Kombinat aluminijuma u Podgorici, Željezara u Nikšiću, Brodogradilište u Bijeloj, Termoelektrana i Rudnik uglja u Pljevljima.
Naša država je u pregovorima sa EU otvorila Podglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene, čime se dodatno obavezala, odnosno prihvatila rješavanje višedecenijskog problema zagađenja. U rješavanje ovih ekoloških problema krenulo je ozbiljno i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
Sanacija crnih ekoloških tačaka
Fokus rada Ministartstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je hitna sanacija svih crnih ekoloških tačaka u Crnoj Gori, poput jalovišta u Gradcu, TE u Pljevljima i brodogradilišta u Bijeloj, saopšteno je Ecoportalu iz ovog ministarstva.
-Sanacija ovih ekoloških tačaka realizuje se kroz projekte i uz pomoć kredita Svjetske banke. Što se tiče basena crvenog mulja, tu su naše aktivnosti ograničene pravom privatne svojine, jer se oni nalaze u vlasništvu privatne kompanije. Naravno da to vlasništvo povlači i obaveze, jer se radi o deponiji opasnog industrijskog otpada pa imamo namjeru da razmotrimo kako se i na koji način vlasnik ovog otpada odnosi prema zakonskim obavezama koje se odnose na ovakve deponije – kazali su iz ministarstva.
Postoje indicije, kako pojašnjavaju, da su neke inostrane kompanije izrazile interesovanje za preradu ovog materijala, ali je sve to i dalje u sferi polu-informacija i pozadinskog eha koji prati čitav ovaj problem.
-Dok ne vidimo konkretne podatke, kao i pisma zainteresovanosti, mi ipak biramo da ovaj otpad i dalje razmatramo kao potencijalno veoma opasan i tako ćemo se prema njemu odnositi do dobijanja pouzdanijih informacija – navodi Ministarstvo.
Kako su istakli, druga bitna stvar je rješavanje pitanja upravljanja otpadom, koji je višegodišnji izazov sa kojim se Crna Gora suočava, a takođe i rješavanje problema divljih deponija, zagađenja vazduha i voda.
– Moramo definisati najbolje modele upravljanja zaštićenim područjima, u skladu sa globalnim trendovima i aktuelnom nacionalnom pozicioniranju i trenutnim sistemskim, ali i konzervacionim potrebama. Težićemo da povećamo procenat zaštićene teritorije, imajući u vidu da je karakteristika naše zemlje raznovrsnost biljnog i životinjskog svijeta, uključujući i brojne endemske vrste. Ako u Crnoj Gori saberete Nacionalne parkove, regionalne parkove i buduća potencijalna Natura područja, imaćemo oko 22-25 odsto teritorije Crne Gore koja je pod nekim stepenom zaštite. Upravo je u proceduri proglašenje prvog zaštićenog morskog područja na našoj teritoriji, a u planu je proglašenje još dva takva dijela u našem akvatoriju koji dijelom zahvataju i obalno kopno – navodi se odgovorima Ministarstva.
Pojašnjavaju da je glavni problem u Crnoj Gori upravljanje otpadom.
Problem upravljanja otpadom
-Svjedoci smo da je jedan od ključnih i osnovnih problema upravljanje otpadom i taj problem moramo hitno rješavati, te je u planu izrada novog Državnog plana upravljanja čvrstim otpadom, jer je stari istekao. Otpad moramo posmatrati dvojako, kao nešto što ne želimo da vidimo u prirodi, ali i kao sekundarnu sirovinu. Predstoji nam sistemsko bavljenje ovim problemom i pronalaženje rješenja koje bi trebalo da se zasniva kako na primarnoj selekciji otpada, tako i na savremenim tehnologijama prerade otpada – kazali su iz ministarstva.
Iz sfere komunalnih aktivnosti koje su pod ingerencijom njihovog ministarstva, kako su naveli, jesu i otpadne komunalne vode.
-Suočeni smo sa ili nepostojanjem postrojenja za njihovu preradu ili postojeća postrojenja ne funkcionišu na zadovoljavajući način. Već smo o ovom problemu razgovarali sa predstavnicima međunarodne zajednice, kako bi u saradnji sa priznatim međunarodnim stručnjacima sagledali stanje i pokušali da pronađemo adekvatno rješenje i za ovaj problem – pojasnili su iz Ministrstva.
Trideset godina nakon proglašenja Crne Gore ekološkom državom, uprkos brojnim uloženim naporima s ciljem zaštite životne sredine, intenzivnom usklađivanju sa evropskim standardima i zakonodavstvom, razvoju strateškog planiranja, kao i donošenju nove Nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. godine (2016. godine) u koju su u potpunosti integrisani globalni ciljevi održivog razvoja, nije se mnogo radilo na napretku ka realizaciji ideje o ekološkoj državi i na ostvarenju proklamovanih ciljeva.
-Osim preslikavanja EU legislative u domaći zaknodavni okvir i izrade brojnih studija koje uglavnom nikada nijesu primijenjene, moramo biti iskreni i reći da je promociji i realizaciji ove ideje u proteklom periodu mnogo više doprinio NVO sektor nego sama država koja se za njega opredijelila. Naša namjera je da konačno sa priče pređemo na djela i u potpunosti oživimo ovaj koncept koji je kreiran sad već davne 1991. godine. To se mora uraditi kroz uvođenje novih razvojnih pristupa i praksi koje su u skladu sa novim tehnologijama, kao i kroz pojačane aktivnosti usmjerenje ka preventivnom djelovanju, ali konačnoj i dosljednoj primjeni relevantne legislative – saopštili su iz ministarstva.
M. L.
