Razvoj solarnih elektrana u Crnoj Gori daje konkretne rezultate, a trenutno funkcioniše blizu 80 megavata (MW) izgrađenih kapaciteta, saopštio je izvršni rukovodilac FC Snabdijevanje u Elektroprivredi (EPCG), Jovan Kasalica.
On je na jubilarnom 40. Međunarodnom savjetovanju Energetika 2025, koje je juče otvoreno na Zlatiboru, kazao da je uspješno realizovan projekat Solari 3000+ i 500+ u okviru kojeg je instalirano 30 MW snage solarnih panela.
Drugi projekat, Solari 5000+, koji podrazumijeva instalaciju dodatnih 70 MW, je u poodmakloj fazi, tako da je, prema riječima Kasalice, realno očekivati da do kraja godine ukupna snaga solarnih elektrana u Crnoj Gori premaši planiranih 100 MW.
– Ono što posebno izdvajamo jeste projekat Solari 3000 +, u kojem EPCG nije imala dodatnih troškova – krediti su prebačeni na fondove i korisnike, koji sada imaju niže račune i veću energetsku efikasnost – kazao je Kasalica.
On je u okviru uvodnog panela ukazao na značajne rezultate koje Crna Gora postiže na planu energetske tranzicije.
Iz EPCG je saopšteno da je Savjetovanje, u organizaciji Saveza energetičara, okupilo oko 600 eminentnih eksperata u oblasti energetike, koji će u naredna dva dana pokušati da sagledaju i daju odgovore na otvorena pitanja koja tište energetski sektor regiona.
– Crna Gora se oslanja na jedan ključni proizvodni pogon – Termoelektranu (TE) Pljevlja, koja učestvuje sa oko 40% u godišnjem energetskom bilansu. Ukoliko bi taj kapacitet bio izuzet iz sistema, suočili bismo se sa ozbiljnim izazovima – poručio je Kasalica.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je u posljednje četiri godine zabilježila rast potrošnje električne energije preko 25 odsto, što objašnjava kao posljedicu niske cijene električne energije, ali i sve veće učešće solarnih elektrana.
– Najveći dio tog rasta odnosi se na sektor grijanja, naročito u srednjem i sjevernom dijelu Crne Gore. Time smo dali konkretan doprinos dekarbonizaciji u regionu, što ćemo i dokumentovati sa preciznim podacima – rekao je Kasalica.
On je dodao da je u toku i izgradnja vjetroelektrane Gvozd I snage 54 MW na Krnovskoj visoravni, koja bi takođe trebalo da uđe u sistem do kraja godine.
– Sigurno je da ćemo do kraja godine imati priključenje ovog kapaciteta, čime Crna Gora nastavlja da širi svoj portfelj obnovljivih izvora – zaključio je Kasalica.
Prir. M.V.
