Dok se širom planete intenzivira sezona šumskih požara, globalna studija objavljena u prestižnom časopisu Science Advances upozorava na manje vidljivu, ali izuzetno opasnu prijetnju – zagađenje zatvorenih prostora dimom od požara. Iako se o dimu uglavnom govori u kontekstu njegove prisutnosti na otvorenom, stvarna opasnost često vreba tamo gdje se osjećamo najsigurnije – unutar sopstvenih domova.
Prema rezultatima ove analize, više od milijardu ljudi svake godine doživi makar jedan dan kada je koncentracija štetnih čestica u zatvorenom prostoru iznad preporučenih granica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). U više od polovine tih slučajeva, uzrok zagađenja su upravo šumski požari.
Sitne čestice koje nastaju prilikom sagorijevanja vegetacije mogu putovati hiljadama kilometara, a zbog visoke koncentracije hemikalija koje izazivaju upale, smatraju se toksičnijim od urbanog zagađenja vazduha. Njihovo prisustvo povezano je sa brojnim zdravstvenim problemima: od pogoršanja srčanih i plućnih bolesti, preko prijevremenih porođaja, do prerane smrti.
Ono što ovu studiju čini posebno značajnom jeste što se fokusira na zagađenje u zatvorenim prostorima, što je do sada bilo zanemareno u većini naučnih analiza. Ljudi se, u pokušaju da se zaštite od dima, povlače u zatvorene prostore, zatvaraju prozore i vrata – ali, pokazuje se, to nije dovoljno. Koncentracija zagađenja u zatvorenom na dane velikih požara može biti i tri puta veća nego tokom uobičajenih dana, čak i kada su svi otvori zatvoreni.
Najveći nivo izloženosti ovom obliku zagađenja zabilježen je u Južnoj Americi i centralnoj Africi, zatim na zapadnoj obali Sjeverne Amerike, u sjeverozapadnoj Australiji, te u južnoj i jugoistočnoj Aziji. U mnogim od ovih regija radi se o zemljama sa niskim prihodima, što dodatno otežava mogućnost zaštite stanovništva.
Rješenje, ipak, postoji. Korišćenje prečišćivača vazduha može značajno smanjiti koncentraciju štetnih čestica u zatvorenom prostoru – po cijeni koja je višestruko manja od troškova liječenja posljedica zagađenja. Studija procjenjuje da godišnji trošak nabavke, održavanja i korišćenja prečišćivača iznosi nekoliko stotina eura po domaćinstvu. Ipak, u zemljama kao što su Niger i Čad, to predstavlja izdatak koji premašuje prosječna godišnja primanja, čime se ogoljava još jedan vid klimatske nepravde.
Osim prečišćivača, moguće su i druge mjere zaštite: korišćenje maski sa filterima, izmještanje ugroženih grupa iz rizičnih područja, kao i gradnja energetski efikasnijih i nepropusnijih objekata koji smanjuju prodor dima.
Kako se šumski požari širom svijeta sve češće pretvaraju u katastrofe sa nesagledivim posljedicama, neophodno je da se ovi problemi počnu rješavati i kroz sistemske i političke mjere, a ne samo kroz individualne napore građana.
Nova saznanja potvrđuju da se štetni uticaji klimatskih promjena ne završavaju na horizontu gdje gore šume – već prodiru pravo kroz naše zidove, podsjećajući nas da zdrav vazduh više nije podrazumijevan, već luksuz za koji se mora boriti.
J.M.
Naslovna fotografija: Unsplash
