Izuzetno bolna tropska bolest čikungunja polako postaje zabrinjavajuća stvarnost Evrope. Do tog zaključka došla je studija koja detaljno analizira vezu između temperature i razvoja virusa u organizmu azijskog tigrastog komarca, invazivne vrste koja se posljednjih decenija postepeno širi kontinentom.
Naučnici upozoravaju da više temperature produžavaju period u kojem su infekcije moguće. U Španiji, Grčkoj i drugim zemljama južne Evrope prenos virusa može se odvijati tokom više od šest mjeseci godišnje, dok je na jugoistoku Engleske taj prozor procijenjen na oko dva mjeseca. Uz nastavak zagrijavanja, kažu istraživači, širenje bolesti prema sjeveru postaje sasvim realan scenario.
Temperatura kao ključni faktor
Studija je prva koja u potpunosti procjenjuje uticaj temperature na vrijeme inkubacije virusa u azijskom tigrastom komarcu (Aedes albopictus). Rezultati pokazuju da je minimalna temperatura za prenos 2,5°C niža nego što su sugerisale ranije, manje pouzdane procjene.
Ta razlika, prema riječima autora, nije trivijalna. Donja temperaturna granica određuje koliko dugo tokom godine komarci mogu biti efikasni prenosioci virusa. Snižavanje praga znači da su rizične zone šire, a sezona prenosa duža nego što se do sada pretpostavljalo.
Bolest sa dugotrajnim posljedicama
Virus čikungunje prvi put je registrovan 1952. godine u Tanzaniji i dugo je bio vezan za tropske krajeve, gdje se i danas bilježe milioni slučajeva godišnje. Bolest izaziva jake i dugotrajne bolove u zglobovima, koji mogu biti izrazito iscrpljujući. Kod male djece i starijih osoba moguć je i smrtni ishod.
Iako je Evropa donedavno bilježila tek sporadične slučajeve, situacija se promijenila. U posljednjim godinama prijavljen je manji broj infekcija u više od deset zemalja, ali su Francuska i Italija 2025. godine zabilježile veće epidemije sa stotinama oboljelih.
Sandeep Tegar iz britanskog Centra za ekologiju i hidrologiju (UKCEH), vodeći autor studije, izjavio je za The Guardian da se Evropa zagrijava približno dvostruko brže od globalnog prosjeka:
„Donja temperaturna granica za širenje virusa izuzetno je važna, pa su naše nove procjene prilično šokantne. Širenje bolesti ka sjeveru samo je pitanje vremena“.
Njegov kolega, dr Steven White, takođe iz UKCEH-a, naglasio je koliko se percepcija promijenila:
„Prije dvadeset godina, tvrdnja da ćemo imati čikungunju i dengu u Evropi zvučala bi nevjerovatno. Danas je jasno da su ključni faktori invazivni komarci i klimatske promjene. Promjene su brze i to je razlog za zabrinutost.“
White navodi primjer Francuske, koja je do prošle godine tokom prethodne decenije imala tek nekoliko desetina slučajeva, dok je prošle godine registrovano više od 800 infekcija. Virus su donijeli putnici iz francuskih prekomorskih teritorija u tropima, uključujući Reunion.
Komarac koji mijenja epidemiološku sliku
Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), poznat po tome što ubada tokom dana, širi se prema sjeveru kako temperature rastu. Vrsta je detektovana i u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali još nije trajno uspostavljena.
Iako postoje vakcine protiv čikungunje, one su skupe, pa stručnjaci naglašavaju da je najefikasnija zaštita izbjegavanje uboda komaraca.
Dr Diana Rojas Alvarez iz Svjetske zdravstvene organizacije izjavila je zaThe Guardian da je studija važna jer ukazuje da bi prenos virusa u Evropi mogao postajati sve izraženiji. Podsjetila je i na dugoročne posljedice bolesti:
„Čikungunja može biti razarajuća. Do 40% oboljelih i nakon pet godina ima artritis ili vrlo jake bolove“.
Lako se prenosi, zime više nisu pouzdana barijera
Mehanizam je relativno jednostavan. Kada komarac ubode zaraženu osobu, virus ulazi u njegov probavni sistem. Nakon perioda inkubacije, virus dospijeva u pljuvačku komarca, što omogućava da zarazi sljedeću osobu koju ubode.
Vrijeme inkubacije je presudno. Ako traje duže od životnog vijeka komarca, prenos nije moguć. Upravo zato temperatura, koja utiče na brzinu razvoja virusa, ima ključnu ulogu.
Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of the Royal Society Interface koristilo je podatke iz 49 ranijih studija. Rezultati pokazuju da je temperaturni prag za prenos 13–14°C.
To znači da su infekcije moguće tokom više od šest mjeseci godišnje u Španiji, Portugalu, Italiji i Grčkoj, te tri do pet mjeseci u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Švajcarskoj i nizu drugih zemalja. Ranije procjene govorile su o 16–18°C, što sada implicira da je rizik od epidemija veći nego što se mislilo.
„Identifikovanje konkretnih lokacija i mjeseci mogućeg prenosa omogućiće lokalnim vlastima da pravovremeno djeluju“, dodaje Tegar.
Epidemije u Evropi obično započinju kada se zaraženi putnici vrate iz tropskih krajeva i budu ubodeni od lokalnih tigrastih komaraca. Do sada su hladne zime ograničavale aktivnost komaraca i prekidale lanac prenosa između sezona.
Međutim, naučnici bilježe sve češću cjelogodišnju aktivnost komaraca u južnoj Evropi, što povećava vjerovatnoću snažnijih i dugotrajnijih epidemija. Tim UKCEH-a nastavlja istraživanja u tom pravcu.
Prevencija ostaje ključna
Stručnjaci podsjećaju da Evropa i dalje ima prostor za djelovanje. Edukacija građana o uklanjanju stajaće vode, nošenje duže, svijetle odjeće i upotreba repelenata predstavljaju jednostavne, ali efikasne mjere. Paralelno sa tim, zdravstvene vlasti moraju razvijati sisteme nadzora i ranog upozoravanja.
Čikungunja, nekada geografski ograničena bolest, sve jasnije ulazi u evropski javnozdravstveni kontekst. Naučni nalazi sugerišu da se mapa rizika mijenja, a brzina tih promjena postaje jednako važna kao i sami brojevi.
J.M.
Izvor: The Guardian
Naslovna fotografija: James Gathany / USCDCP
