Centar za klimatske promjene UDG organizovao je Konferenciju „Otpad od tekstila – rastući ekološki problem i/ili šansa za zeleni biznis”.
Konferencija je organizovana u okviru projekta „Mladi za održivi i cirkularni tekstil”, koji je podržan u sklopu Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2 – ReLOaD2, finansiranog od strane Evropske unije, a koji sprovodi UNDP u partnerstvu sa lokalnim samoupravama, u ovom slučaju Glavnim gradom Podgorica.
Otvarajući Konferenciju, direktorica Centra za klimatske promjene, Ivana Vojinović je ukazala da je u Evropskoj uniji tekstil treći najveći uzročnik pritiska na vode i zemljište, t da se nalazi na petom mjestu po upotrebi sirovina i emisiji gasova s efektom staklene bašte, odnosno da je evropska potrošnja tekstila čak četvrti po redu najveći zagađivač životne sredine, te da se oko 5.8 miliona tona tekstila odbaci svake godine.
-Za razliku od EU, u Crnoj Gori ne postoje podaci o količinama odbačenog tekstila i načinima njegovog tretmana i odlaganja, njegovom uticaju na zagađenje životne sredine, niti postoji izgrađena svijest građana o štetnosti nepropisnog odlaganja nekorišćenog tekstila i negativnih efekata ,,brze mode” i konzumerizma – istakla je Vojinović.
Dženana Šćekić, predstavnica UNDP, je osvrnuvši se na rezultate projekta Mladi za održivi i cirkularni tekstil ukazala na važnost dalje podrške UNDP projektima koji imaju za cilj osnaživanje mladih i razvoj inovativnih ideja koje su u skladu sa EU vrijednostima i standardima.
Ivana Saveljić, predstavnica Glavnog grada je izrazila zadovoljstvo zbog realizacije navedenog projekta i značaja koji isti ima za dalji zeleni razvoj Podgorice.
Predstavljajući rezultate istraživanja, Gordana Radojević, statistička ekspertkinja je ukazala da su ista pokazala da 85.2% ispitanika smatra da tema otpada od tekstila nije dovoljno zastupljena u javnosti.
-Činjenica da 34% ispitanika smatra da se otpad od tekstila u Crnoj Gori odlaže na obale rijeka/mora i na pristupnim putevima, upućuje na neophodnost sprovođenja mjera za smanjenje odlaganja tekstilnog otpada na nedozvoljenim mjestima i promovisanja održivijih načina postupanja sa odjećom i obućom. Istraživanje je pokazalo da donacija korišćene garderobe socijalno ugroženom stanovništvu nije prisutna u dovoljnoj mjeri, i to prema mišljenju 83% ispitanika – navela je ona.
Kako dodaju, priznanje većine ispitanika (73%) o nepotrebnoj odjeći i obući u vlastitim plakarima je važno na putu ka promjeni potrošačkih navika.
-Značajan broj ispitanika otvoren je za kupovinu korišćene garderobe (38.6%), iako većina njih još uvijek preferira kupovinu nove odjeće. Pozitivnim je ocijenjeno to da većina ispitanika (53.3%) želi izmijeniti svoje lične postupke u cilju smanjenja otpada od tekstila – dodala je Radojević.
Draško Boljević, izvršni direktor Fonda za zaštitu životne sredine, upoznao je prisutne sa finansijskim mogućnostima koje ova institucija nudi lokalnim samoupravama u cilju rješavanja problema upravljanja otpadom.
On je ukazao je na važnost ubrzanog donošenja podzakonskih akata na osnovu Zakona o upravljanju otpadom, kako bi Fond bio u mogućnosti da pruža još značajniju finansijsku pomoć u važnoj oblasti kao što je oblast upravljanja otpadom.
-Takođe, od važnosti je pomenuti da će uz podršku Fonda u narednom periodu biti sanirana čak 61 neuređena deponija u Crnoj Gori – kazao je on.
Milena Rmuš, predstavnica Privredne komore, govorila je o važnosti postepenog prelaska privrede Crne Gore na cirkularnu ekonomiju, te ukazala na specifičnosti i izazove jedne takve tranzicije, ali i benefita koje ona može da donese u smislu poboljšanja konkurentnosti crnogorskih preduzeća.
Iva Nišavić, studentkinja UDG kao predstavnica mladih, iznijela je svoje iskustvo kroz učešće u projektu Mladi za održivi i cirkularni tekstil, te da je stekla nova znanja i izmijenila navike u odnosu na odabir garderobe i odlaganja tekstilnog otpada.
Na Konferenciji je zaključeno da je tekstilni otpad sve veća prijetnja po životnu sredinu i zdravlje ljudi. Koliko je to problem u Crnoj Gori može se samo pretpostaviti, jer relevantnih podataka na državnom nivou nema. Zanemarivanjem otpada od tekstila, ne može se govoriti o uspostavljanju integralnog i cjelovitog sistema upravljanja otpadom u Crnoj Gori. Na Konferenciji je prikazan i film na temu otpad od tekstila.
Prir. M.V.
