Naučna mjerenja, satelitski snimci i podaci prikupljani decenijama već dugo ukazuju na promjene koje se odvijaju širom planete. Nivo mora raste, šumski požari postaju intenzivniji, toplotni talasi sve češći, a glečeri se povlače brže nego što su naučnici nekada predviđali. Klimatske promjene više nisu tema koja se vezuje za daleku budućnost, već stvarnost koja se ogleda u svakodnevnim iskustvima miliona ljudi širom svijeta.
Godinama su međunarodna zajednica, naučnici i institucije upozoravali da globalno zagrijavanje treba ograničiti na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa. Ta granica smatrana je ključnim pragom nakon kojeg rizici po društvo, ekonomiju i prirodne ekosisteme značajno rastu. Međutim, najnoviji podaci pokazuju da se svijet približava toj granici, a u pojedinim periodima je već i privremeno prelazi.
Iako su upozorenja o klimatskim promjenama prisutna decenijama, reakcije nijesu uvijek pratile ozbiljnost problema. Politička odlaganja, različiti interesi i širenje dezinformacija često su usporavali donošenje odluka i sprovođenje mjera koje bi mogle ublažiti posljedice globalnog zagrijavanja.
Ipak, paralelno sa tim izazovima razvijaju se i rješenja. Širom svijeta sve više krovova prekrivaju solarni paneli, vjetroelektrane postaju sastavni dio energetskih sistema, a brojni gradovi ulažu u urbanistička rješenja koja prioritet daju kvalitetu života građana. U mnogim državama sprovode se programi obnove šuma i prirodnih staništa, dok se nove tehnologije i politike usmjeravaju ka smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Upravo na tom spoju upozorenja i rješenja fokusiran je Svjetski dan zaštite životne sredine 2026. godine, čija će centralna tema biti klimatske promjene.
Ovogodišnja kampanja Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) usmjerena je na poruku da Zemlja neprestano šalje signale o promjenama koje se dešavaju, ali i da čovječanstvo svojim odlukama šalje jednako važne signale o tome kakvu budućnost želi da gradi. Pod sloganom #NowForClimate, građani, institucije, kompanije i organizacije širom svijeta pozvani su da se uključe u aktivnosti koje doprinose borbi protiv klimatskih promjena i prilagođavanju njihovim posljedicama.
Domaćin globalnog obilježavanja Svjetskog dana zaštite životne sredine 2026. godine biće Azerbejdžan. Istovremeno, na svim kontinentima biće organizovani brojni događaji, kampanje i kreativne inicijative koje će se odvijati u lokalnim zajednicama, na javnim površinama i putem digitalnih platformi.
5. jun 2026. godine tako će ponovo okupiti milione ljudi oko zajedničkog cilj – jačanja svijesti o stanju životne sredine i podsticanja konkretnih akcija koje mogu doprinijeti smanjenju klimatskih rizika.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija António Guterres upozorio je da svako dodatno povećanje globalne temperature nosi sve ozbiljnije posljedice, naročito za najranjivije zajednice.
„Svaki djelić stepena donosi veću štetu, posebno najugroženijima. Naš zadatak je da to prekoračenje bude što manje, što kraće i što bezbjednije, te da temperature što brže vratimo na niži nivo“, poručio je Guterres.
Njegova poruka sažima suštinu izazova sa kojim se čovječanstvo suočava. Klimatske promjene više nisu pitanje da li će se dogoditi, već koliko brzo će društva uspjeti da smanje njihove posljedice i koliko efikasno će iskoristiti rješenja koja su već dostupna.
J.M.
Naslovna fotografija: Unsplash
