Narativi o energetskoj budućnosti svijeta sve češće uključuju jedno rješenje koje je decenijama bilo na marginama javnih politika i investicionih planova – nuklearnu energiju. Od Evrope do Azije, sve više država preispituje ranije zabrane, ulaže u nove tehnologije i traži načine da bezbjedno i održivo iskoristi potencijal atoma. Upravo u tom kontekstu, najnovija odluka Svjetske banke da ukine višegodišnju zabranu finansiranja nuklearnih energetskih projekata u zemljama u razvoju predstavlja jedan od prelomnih momenata u globalnom pristupu energetskoj tranziciji.
Ova međunarodna institucija, poznata po obezbjeđivanju povoljnih kredita za infrastrukturni razvoj, ukinula je zabranu uvedenu još 2013. godine, odlučivši da omogući ulaganja u nuklearne projekte s ciljem odgovora na nagli rast potražnje za električnom energijom u zemljama u razvoju, kako javlja Reuters. Prema analizama Svjetske banke, potrošnja električne energije u tim državama bi se do 2035. godine mogla udvostručiti, što zahtijeva značajno povećanje godišnjih ulaganja – sa trenutnih 260 milijardi eura na mnogo veće iznose, kako bi se osigurala nova postrojenja za proizvodnju, prenos i skladištenje energije.
Predsjednik Svjetske banke Ajay Banga, koji od početka mandata zagovara takozvani “all of the above” pristup – u kom se sve opcije razmatraju – jasno poručuje da zemlje treba same da biraju svoj energetski miks. Nuklearna energija u tom kontekstu postaje ravnopravan dio ponude, uz obnovljive izvore poput sunca, vjetra, geotermalne i hidroenergije, ali i prirodni gas u nekim slučajevima.
Kako bi se obezbijedila bezbijednost i poštovanje međunarodnih standarda, Svjetska banka planira blisku saradnju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA). Fokus će biti na savjetodavnim uslugama koje se odnose na sprječavanje širenja nuklearnog oružja, bezbjednosne protokole i regulatorne okvire. Takođe, predviđena je podrška produženju vijeka postojećih nuklearnih elektrana, kao i razvoju malih modularnih reaktora – tehnologije koja se sve češće navodi kao energetsko rješenje budućnosti.
Dok je ova odluka dobila brzo odobrenje Upravnog odbora Svjetske banke, pristup projektima iz oblasti prirodnog gasa i dalje izaziva podjele. Više zemalja izrazilo je rezerve prema uključivanju gasnih postrojenja u zeleno finansiranje, te će o toj temi biti potrebne dodatne konsultacije.
Promjena energetske strategije
Odluka Svjetske banke dolazi u trenutku kada i druge velike sile aktivno ulažu u nuklearne kapacitete. Američko Ministarstvo energetike je u martu 2025. godine odobrilo 56,7 miliona dolara u okviru garancije kredita vrijednog do 1,52 milijarde dolara za ponovno pokretanje nuklearne elektrane Palisades u Mičigenu, kojom upravlja kompanija Holtec.
Iako su klimatski aktivisti zabrinuti da bi povećano finansiranje nuklearne i gasne energije moglo ugroziti ulaganja u obnovljive izvore, Svjetska banka naglašava da ostaje posvećena ukidanju termoelektrana na ugalj, podršci hvatanju i skladištenju CO₂ (osim za projekte koji podstiču dodatnu eksploataciju nafte), te jačanju energetske efikasnosti kroz širok spektar rješenja.
Ova odluka ne dolazi u izolaciji. Sve više zemalja preispituje dosadašnje energetske strategije. Danska, poznata po snažnoj orijentaciji ka vjetroenergiji, nedavno je objavila da razmatra povratak nuklearnoj energiji nakon više od 40 godina zabrane – o čemu je Ecoportal već pisao. Slično razmišljaju i Njemačka, Francuska, Japan i Južna Koreja, koje ulažu u male modularne reaktore kao održivo rješenje koje može da zadovolji rastuće energetske potrebe bez povećanja emisija.
Nuklearna energija, iako i dalje kontroverzna u nekim dijelovima svijeta, ponovo ulazi u fokus kao potencijalno ključno rješenje u borbi protiv klimatskih promjena, ali i u obezbjeđivanju energetske sigurnosti. Odluka Svjetske banke da se otvori za ovu opciju signalizira da energetski miks budućnosti neće biti zasnovan na isključivosti, već na fleksibilnosti, inovacijama i strateškoj upotrebi svih dostupnih resursa.
Naslovna fotografija: Pixabay
