Globalna potražnja za električnom energijom do kraja ove decenije će rasti u prosjeku više od 3,5% godišnje, a taj rast već sada mijenja strukturu proizvodnje, potrošnje i investicija širom svijeta. Na to ukazuje najnoviji izvještaj Međunarodna agencija za energiju (IEA), objavljen pod nazivom Electricity 2026, u kojem se detaljno analizira stanje i budući pravci razvoja globalnih elektroenergetskih sistema.
Riječ je o godišnjoj publikaciji IEA koja donosi pregled aktuelnih trendova, energetskih politika i tržišnih kretanja, uz projekcije potražnje, proizvodnje i emisija ugljen-dioksida do 2030. godine. Centralna poruka izvještaja je jasna: svijet je ušao u ono što autori nazivaju „dobom električne energije“, u kojem potražnja za strujom raste najmanje dva i po puta brže od ukupne potražnje za energijom.
Takav rast pokreću brojni procesi koji su već prepoznatljivi i u svakodnevnom životu: sve veća elektrifikacija industrije, ubrzano širenje električnih vozila, rast upotrebe klima-uređaja, ali i ekspanzija data-centara i tehnologija zasnovanih na vještačkoj inteligenciji. Iako zemlje u razvoju i dalje nose najveći dio ovog rasta, izvještaj konstatuje da se i u razvijenim ekonomijama potrošnja električne energije ponovo povećava, nakon gotovo 15 godina stagnacije. Do 2030. godine, upravo te zemlje će učestvovati sa oko petinu ukupnog rasta globalne potražnje.
Na strani proizvodnje, promjene su jednako duboke. Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, snažno pogurana rekordnim rastom solarnih elektrana, nalazi se u procesu prestizanja proizvodnje iz uglja. Prema najnovijim dostupnim podacima, ove dvije tehnologije su se već gotovo izjednačile tokom 2025. godine. Istovremeno, nuklearna energija bilježi istorijski maksimum proizvodnje. Ako se sadašnji trendovi nastave, obnovljivi izvori i nuklearna energija će do 2030. zajedno obezbjeđivati oko 50% globalne proizvodnje električne energije, u poređenju sa današnjih 42%.
Proizvodnja iz prirodnog gasa takođe će rasti do kraja decenije, prije svega zbog povećane potražnje u Sjedinjenim Američkim Državama i nastavka prelaska sa nafte na gas u zemljama Bliskog istoka. Nasuprot tome, proizvodnja iz uglja će globalno gubiti udio, vraćajući se do kraja decenije na nivoe iz 2021. godine. Kao posljedica tih suprotnih kretanja, IEA procjenjuje da će globalne emisije CO₂ iz sektora proizvodnje električne energije ostati približno stabilne do 2030. godine.
Međutim, izvještaj upozorava da ovakva tranzicija donosi i nove izazove. Rast potražnje, sve veći oslonac na izvore zavisne od vremenskih uslova i promjene u obrascima potrošnje zahtijevaju brzo širenje elektroenergetskih mreža i značajno veću fleksibilnost sistema. Trenutno je, prema procjenama IEA, više od 2.500 gigavata projekata širom svijeta, koji uključuju obnovljive izvore, skladištenje energije i velike potrošače poput data-centara, zaglavljeno u redovima za priključenje na mrežu.
Nova analiza pokazuje da bi ubrzano širenje mreža, zajedno sa primjenom naprednih tehnologija za unapređenje rada mreže i regulatornim reformama koje omogućavaju fleksibilnije priključke i korišćenje kapaciteta, moglo omogućiti integraciju čak 1.600 gigavata tih projekata u kratkom roku. Time bi se postojeća infrastruktura koristila znatno efikasnije, a veliki dio blokiranog potencijala bio bi otključan.
„U trenutku velike neizvjesnosti na energetskim tržištima, jedna stvar je sigurna – globalna potražnja za električnom energijom raste mnogo snažnije nego tokom prethodne decenije“, poručio je direktor za energetska tržišta i bezbjednost IEA, Keisuke Sadamori. Kako je istakao, povećanje globalne potrošnje električne energije do 2030. biće ravno dodavanju više od dvije Evropske unije postojećem sistemu. „Da bi se taj rast ispratio, godišnja ulaganja u mreže moraće da porastu za oko 50 odsto do 2030. godine, uz snažan fokus na fleksibilnost, bezbjednost i otpornost sistema“, dodao je Sadamori.
Izvještaj takođe bilježi snažan rast velikih baterijskih sistema za skladištenje energije, koji postaju ključni izvor kratkoročne fleksibilnosti. Tržišta poput Kalifornije, Njemačke, Teksasa, Južne Australije i Ujedinjenog Kraljevstva u posljednjih nekoliko godina zabilježila su značajan rast kapaciteta ovakvih postrojenja.
Istovremeno, pitanje pristupačnosti električne energije postaje sve izraženije. Cijene struje za domaćinstva u mnogim zemljama od 2019. godine rastu brže od prihoda, dok visoki troškovi dodatno opterećuju industriju i poslovni sektor. Zbog toga se kreatori politika sve više usmjeravaju na rješenja koja, osim novih investicija, donose veću fleksibilnost i efikasnost čitavog elektroenergetskog Sistema, od potražnje i proizvodnje, do načina korišćenja infrastrukture.
Na kraju, IEA upozorava da su potrebni dodatni napori kako bi se unaprijedila bezbijednost i otpornost elektroenergetskih sistema, koji su sve više izloženi rizicima starenja infrastrukture, ekstremnih vremenskih prilika, sajber prijetnji i drugih novih ranjivosti. Modernizacija načina upravljanja sistemima i jačanje fizičke zaštite ključne infrastrukture, zaključuje se u izvještaju, biće presudni za stabilno snabdijevanje električnom energijom u decenijama koje dolaze.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Free-pik
