Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Greenwashing ili ekomanipulacija: prijatelj životne sredine koji to nije

Sve više zelenih ulaganja, a finansijski sektor u riziku od greenwashinga

Greenwashing nije samo reputacioni rizik, već i finansijski, upozorila je Federica Calvetti, šefica Odjeljenja za ESG i strateški aktivizam u Eurizon Capital SGR-u.

Eurizon Asset Management Croatia, hrvatski ogranak slovačke grupacije koji upravlja s 14 investicionih fondova, nedavno je bio pokrovitelj konferenciji o principima održivosti koji u obzir uzimaju pitanja zaštite životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja (eng. environmental, social, governance ESG) koju je organizovao Hrvatski ured za osiguranje. Raspravljalo se kako najpametnije dugoročno ulagati s obzirom na klimatske promjene i zahtjeve za održivom transformacijom privrede. Tamo je naglašeno kako ESG nije samo trend, već nužnost u razvoju održivijeg svijeta. No u tom razvoju treba paziti na zamke.

Ilustracija | Foto: climate.selectra.com

-Smatramo da je važno imati podatke na raspolaganju kako ne bismo upali u rizik greenwashinga, a regulacija svakako pomaže u pružanju jedinstvenih modela transparentnosti. Međutim, važno je da i poduzeća u koja ulažemo usvoje snažan i jasan model upravljanja – istakao je na toj konferenciji Marin Hrešić, predsjednik Uprave Eurizon Asset Management Croatije.

Imperativ da svi moraju biti zeleni i održivi vodi u krajnost. Kompanije veličaju i najmanji pomak prema održivosti te se diče svojom zelenosti, čak i ako je ona mizerna. Taj marketinški spin naziva se greenwashingom. Pravi, veliki iskoraci su skupi i zahtijevaju vrijeme za stvarnu implementaciju i djelotvornost. Greenwashing je sve veći problem i nadilazi okvire reklamiranja na sva zvona kako je u nekoj ambalaži smanjen udio plastike, a zapravo je taj udio manji za jedan odsto. Zapravo, kompanije ne vuku za nos samo javnost, već i investitore.

Bloomberg News je nedavno analizirao više od stotinu „zelenih” obveznica globalnih kompanija čija vrijednost premašuje 70 milijardi eura, a koje su kupili evropski investitori. Zaključak njihove analize bio je da su se kompanije okoristile povoljnijim uslovima finansiranja i jačanjem reputacije održivosti, a da zapravo nisu postavile klimatske ciljeve oko kojih bi se zaista morale potruditi. Rizik od toga da te ciljeve ne ostvare te da su prisiljene investitorima platiti dodatna sredstva kao penalizaciju na svoj neuspjeh uopšte ne postoji.

Zelene obveznice su dužnički vrednosni papiri, a tako prikupljen kapital koristi se za finansiranje ili refinansiranje zelenih projekata i imovine. Najčešće se odnose na dio ESG-a vezan za zaštitu životne sredine, međutim, i obveznice koje se izdaju za projekte s pozitivnim društvenim učinkom takođe se nazivaju zelenima. Izdavanje takvih obveznica doprinosi ugledu kompanije, a mogu se odraziti i na jačanje cijene njenih akcija ako su izlistane na berzi.

Greenwashing

Analiza Bloomberga je pokazala da se postavljaju dostižni ciljevi koji spadaju u kategoriju „business as usual”, na primjer, ako neka kompanija već nekoliko godina na godišnjem nivou smanji emisiju efekta staklene bašte za dva odsto, kada postavi taj isti cilj kao znak velike predanosti klimatskim ciljevima, to ne iziskuje nikakav dodatan trud niti rizik.

-Izbjegavanje greenwashinga nužno je za očuvanje integriteta zelenih i održivih tržišta, što je ključni element za podsticanje dodatnog rasta. Redovno sarađujemo s kompanijama kako bismo razgovarali o aspektima njihovog poslovanja koje bismo željeli bolje razumjeti, kao što su stvarno sprovedena zelena ulaganja jer, na kraju, greenwashing nije samo reputacioni rizik u odnosu na klijente, već je i finansijski rizik – tumači za Bloomberg Adriju Federica Calvetti, šefica Odeljenja za ESG i strateški aktivizam u Eurizon Capital SGR-u.

Razumijevanje stvarnih promjena koje se zelenim ulaganjima očekuju nešto je što je podjednako novo i korporacijama i investitorima i potrošačima.

Green fatigue

Međutim, bombardovanje javnosti minimalnim pomacima u smjeru održivosti koje su kompanije napravile dovodi do zamora potrošača – javlja se takozvani green fatigue. Stoga je, smatra Calvetti, sada red da kompanije preuzmu važan zadatak.

Ilustracija | Foto: bankar.me

U svakodnevnom životu potrošača događaju se značajne promjene. Na primjer, proizvodi postaju sve održiviji, cirkularnost je sve relevantnija. Međutim, važno je da kompanije nastave obrazovati potrošače, ne toliko o minimalnim promjenama, koliko o stvarnim učincima koje postižu

U tom slučaju, nema više muljanja, ostaju za pokazivanje samo stvarni učinci zelenih investicija.

Mehanizmi zaštite

Upravo se u tom smjeru kreću u finansijskom sektoru naročito osjetljivom na greenwashing budući da je sve veća paleta proizvoda i usluga na raspolaganju za finansiranje zelene transformacije. Usvajaju se regulatorni paketi Evropske unije kao što su Uredba o objavama povezanima s održivosti u sektoru finansijskih usluga (SFDR, Sustainable Finance Disclosures Regulation) i Uredba o taksonomiji, a u pripremi je i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti.

Od iduće će godine na snagu stupiti SFDR. Njen je glavni cilj transparentnost i uporedivost podataka kako bi klijenti mogli donositi odluke zasnovane na tačnim informacijama.

-Kada nivo II Uredbe SFDR stupi na snagu 1. januara imaćemo standardne predloške za predugovorne i periodične izvještaje za proizvode prema članovima 8 i 9 ove Uredbe – kaže Calvetti.

Dodaje kako će se propisi o taksonomiji razviti oko preostala četiri od šest ekoloških ciljeva koji će doprinijeti definisanju onoga što se može smatrati ekološki održivim, s obzirom na to da ispunjava stroge kriterijume provjere. Osim toga, napominje, Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD, Corporate Sustainability Reporting Directive) će značajno poboljšati dostupnost ESG podataka za kotirana preduzeća u Evropi.

Izvor: Bloomberg Adria

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO POLIS

Šta je ekomanipulacija i kako je prepoznati?

ECO POLIS

Sve više zelenih ulaganja, a finansijski sektor u riziku od greenwashinga

ECO MNE

Vodič za nastavnike/ce: Međupredmetna tema Vrednovanje i planiranje prostora ‒ održivi gradovi i naselja, 2. izdanje