Globalno tržište električnih automobila nastavilo je da raste i tokom 2025. godine, uprkos političkim promjenama, trgovinskim tenzijama i neizvjesnosti koja prati automobilsku industriju. Prema najnovijem izvještaju Međunarodne agencije za energetiku (IEA), „Tržište električnih automobila u vrijeme neizvjesnosti“, prodaja je povećana za 20% i premašila 20 miliona vozila.
To znači da je svaki četvrti novi automobil prodat u svijetu tokom prošle godine bio električni. Izvještaj se oslanja na opsežnu analizu predstavljenu u publikaciji „Global EV Outlook 2026“, koju je IEA objavila u maju.
Među najvećim tržištima električnih vozila, najsnažniji rast zabilježen je u Evropi. Prodaja električnih automobila porasla je za više od 30%, pa su oni činili 28% svih novih automobila prodatih na evropskom tržištu. Takav rezultat uslijedio je nakon pooštravanja standarda Evropske unije koji se odnose na emisije ugljen-dioksida iz automobila.
Kinesko tržište nastavilo je da raste, ali nešto sporijim tempom. Jedan od razloga bila je privremena obustava programa zamjene starih vozila za nova. I pored toga, električni automobili dostigli su gotovo 55% ukupne prodaje novih vozila u Kini, čime je ova zemlja zadržala vodeću poziciju u globalnoj elektrifikaciji drumskog saobraćaja.
U Sjedinjenim Američkim Državama nije bilo sličnog iskoraka. Udio električnih automobila ostao je relativno stabilan, na nivou nešto nižem od 10% ukupne prodaje. IEA, međutim, ukazuje da se ukidanje poreskih olakšica za kupovinu električnih vozila podudarilo sa padom prodaje krajem godine.
Dio najdinamičnijeg rasta više nije ograničen samo na Kinu, Evropu i Sjedinjene Države. Na pojedinim tržištima u razvoju prodaja električnih automobila povećana je znatno brže nego u vodećim svjetskim ekonomijama.
U Jugoistočnoj Aziji godišnja prodaja je više nego udvostručena, zahvaljujući čemu su električni automobili dostigli udio od gotovo 20%. Rast su predvodili Vijetnam, Indonezija i Tajland. U Latinskoj Americi prodaja je povećana za 75%, prije svega zahvaljujući rezultatima Brazila i Meksika.
Širenje tržišta postalo je i geografski znatno ravnomjernije. Tokom 2025. godine rast prodaje električnih automobila zabilježen je u više od 100 zemalja. U trećini tih država električni modeli činili su najmanje 10% svih prodatih novih automobila.
Ipak, rast prodaje ne znači da se odnos snaga među proizvođačima ravnomjerno mijenja. Kineske automobilske kompanije obezbijedile su 60% ukupne svjetske prodaje električnih automobila u 2025. godini. Evropski i sjevernoamerički proizvođači pojedinačno su bili odgovorni za po približno 15% globalne prodaje.
IEA razvoj tržišta električnih vozila posmatra i u kontekstu aktuelne energetske krize izazvane sukobom na Bliskom istoku. Poremećaji na energetskim tržištima ponovo su otvorili pitanje zavisnosti velikog broja zemalja od uvozne nafte. Taj problem posebno je važan za saobraćaj, jer na drumski transport danas otpada gotovo polovina ukupne svjetske potražnje za naftom. Zbog toga bi način na koji vlade budu reagovale na dugoročne posljedice sadašnje krize mogao godinama da određuje pravac razvoja globalnog automobilskog tržišta. Slične krize već su ostavljale dubok trag u saobraćajnoj i energetskoj politici.
Efekti dosadašnje elektrifikacije već se mogu mjeriti i kroz potrošnju fosilnih goriva. Prema procjeni IEA, globalni vozni park električnih vozila tokom 2025. godine omogućio je da se izbjegne potrošnja oko 1,7 miliona barela nafte dnevno. Najveće uštede ostvarene su u zemljama koje primjenjuju standarde potrošnje goriva i emisija ugljen-dioksida, među kojima se posebno izdvajaju Kina i Evropska unija.
Pojedine zemlje Jugoistočne Azije već su povezale podsticanje električne mobilnosti sa odgovorom na sadašnju energetsku krizu. Vijetnam, koji predstavlja najveće tržište električnih vozila u tom regionu, kao i još nekoliko zemalja, najavio je proširenje ili produženje poreskih olakšica za njihovu kupovinu.
Podaci IEA pokazuju da električni automobili više nisu ograničeni na mali broj najbogatijih tržišta. Njihova prodaja raste u sve većem broju zemalja, ali tempo tog razvoja i dalje snažno zavisi od državnih standarda, poreske politike i načina na koji vlade odgovaraju na energetsku nesigurnost.
J.M.
Naslovna fotografija: Unsplash
