Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

U 2022. godini pošumljavaće se opožarene površine u skladu sa planskim aktima

Šume nezamjenjive za apsorpciju CO2 iz atmosfere

Uprava za šume Crne Gore svake godine kroz realizaciju Plana uzgojnih radova, koji je predviđen Godišnjim programom gazdovanja ili Planom sanacije, prioritetno pošumljava opožarene površine. Pošumljavanje se obavlja četinarskim vrstama. Kao i svih prethodnih godina, i u 2022. godini pošumljavaće se opožarene površine u skladu sa planskim aktima, sapšteno je Ecoportalu iz Uprave za šume.     

-Šume, kao najsloženiji kopneni ekosistemi, imaju nezamjenjivu ulogu u apsorpciji i deponovanju  CO2  iz atmosfere.

Imajući u vidu da se usljed povećane industrijalizacije i emisije izduvnih gasova količina  CO2 u atmosferi drastično povećala, moramo imati na umu da se i površine pod šumama na planeti moraju štititi i obnavljati. Međutim, svjedoci smo da se u praksi dešava suprotno, jer se površine pod šumama globalno dramatično smanjuju, krčenjem, požarima, bolestima i sušenjem – piše u odgovorima dostavljenim Ecoportalu.

Ako znamo da biljke u procesu fotosinteze koriste  CO2 iz atmosfere, a fotosinteza je proces koji se kod drvenastih biljaka odvija isključivo u listu, onda zaključujemo da lišćarske zdrave, vitalne i očuvane šume imaju ključnu ulogu u deponovanju CO2. Globalno gledano to su prašume Amazona, a lokalno šume na sjeveru Crne Gore. 

-Ovdje treba imati u vidu da četinarske šume ne odbacuju svoje iglice (listove) odjednom, pred zimu, već su zimzelene, za razliku od lišćarskih šuma u kontinentalnom dijelu Crne Gore, koje u toku hladnog dijela godine obustavljaju proces fotosinteze, usljed odbacivanja listova i smanjenja vegetativnih aktivnosti. Ova karakterstika ukazuje na značaj četinarskih šuma – navode iz Uprave za šume.

Zbog sposobnosti da apsorbuju veliku količinu  CO2 iz atmosfere, šume predstavljaju najveću prirodnu barijeru nastanku klimatskih promjena. 

-To zaključujemo zahvaljujući činjenici da povećana količina CO2 u atmosferi doprinosi nastanku efekta staklene bašte i globalnom zagrijavanju. Sve to ima za posljedicu klimatske promjene na zemlji, koje izuzetno negativno utiču na biodiverzitet. Iz tih razloga očuvanje šumskih ekosistema mora postati imperativ u budućem periodu ukoliko želimo da usporimo procese koji nastaju usljed klimatskih promjena – kažu iz Uprave.

Šume kao kompleksna zajednica žive i nežive prirode imaju svoju mikroklimu. Šume uz sve svoje mikroklimatske kompenzatorne mehanizme ne mogu ostati imune na globalne klimatske promjene, pa se i u samim šumama događa disbalans parametara klime, što negativno utiče na sve članove šumskih ekosistema.

-Tačno je da šume produkuju i CO2 (truljenjem, razlaganjem organske materije, požarima), međutim presudna uloga na ublažavanje posljedica klimatskih promjena na zemlji leži u sposobnosti šuma da procesom fotosinteze uklone velike količine CO2 iz atmosfere – pojašnjavaju iz Uprave za šume.

U Crnoj Gori je u posljednjih deset godina u požarima uništeno 90.139,33 ha šuma u državnom i privatnom vlasništvu. Na osnovu Izvještaja o zdravstvenom stanju šuma iz 2020. godine konstatovano je da je zdravstveno stanje šuma na zadovoljavajućem nivou, kao i da dugoročna stabilnost i otpornost šuma nije ugrožena.

M.L.

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO MNE

Crnogorske šume – nemjerljivo bogatstvo koje treba čuvati

ECO MNE

Obnavljanje crnogorskih šuma sa 500.000 novih sadnica četinara

ECO MNE

Počela sadnja 100.000 sadnica crnog bora