Sukobi na Bliskom istoku podigli cijene nafte, moguć novi rast cijena goriva u Crnoj Gori

Nova eskalacija sukoba na Bliskom istoku i ponovno ograničavanje pomorskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz doveli su do snažnog rasta cijena nafte i naftnih derivata na međunarodnom tržištu. Posljedice tih poremećaja osjećaju sve zemlje koje zavise od uvoza goriva, među kojima je i Crna Gora.

Kako je saopšteno iz Ministarstva energetike i rudarstva, najnoviji poremećaji uslijedili su nakon obnavljanja vojnih napada na jugu Irana i uzvratnih iranskih napada u regionu. Nakon toga ponovo su uvedena ograničenja plovidbe kroz Hormuški moreuz, dok su iranske luke blokirane.

Dodatnu neizvjesnost na tržištu stvara mogućnost da se problemi prošire i na pravce kroz Crveno more i moreuz Bab el Mandeb. U tom slučaju istovremeno bi bila ugrožena dva ključna pomorska pravca za transport nafte i naftnih derivata. Takav rizik već se odrazio na troškove transporta i osiguranja brodskog tereta, dok je raspoloživost pojedinih naftnih derivata smanjena. Posljedica je rast njihovih cijena na međunarodnom tržištu.

Hormuški moreuz jedna je od najvažnijih tačaka globalnog energetskog tržišta. Kroz njega se, u redovnim okolnostima, svakodnevno transportuje oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata, što odgovara približno petini ukupne svjetske potrošnje. Zbog toga svako ograničenje plovidbe, ali i samo povećanje bezbjednosnog rizika, neposredno utiče na dostupnost energenata, cijene pomorskog transporta i osiguranja. Ti troškovi zatim se prenose na cijene naftnih derivata širom svijeta.

Nakon posljednje eskalacije, cijena sirove nafte tipa Brent dostigla je približno 84 dolara po barelu. Tokom posljednje sedmice porasla je za oko 12%.

Ipak, kretanje cijene sirove nafte nije jedini, niti presudan pokazatelj za obračun maksimalnih maloprodajnih cijena goriva u Crnoj Gori. Za domaći obračun važnije su međunarodne kotacije već prerađenih naftnih derivata na mediteranskom tržištu.

Prema podacima Platts European Marketscan-a za 16. jul, kotacija eurodizela sa najviše deset djelova sumpora na milion, odnosno 10 ppm, iznosila je 1.236,75 dolara po toni. To je povećanje od 33,75 dolara po toni u samo jednom danu. Rast je istovremeno zabilježen i kod ostalih derivata koji se uzimaju u obzir prilikom obračuna cijena u Crnoj Gori. Kotacija bezolovnog benzina povećana je za 11,75 dolara po toni, dok je kotacija gasnog ulja porasla za 40,25 dolara po toni.

Posebno snažan pritisak trenutno postoji na tržištu dizela. Na njegovu cijenu istovremeno utiču ograničen transport kroz Hormuški moreuz, poteškoće u snabdijevanju rafinerija sirovom naftom, smanjeni obim prerade i ograničena globalna ponuda srednjih destilata. Neizvjesnost dodatno povećava mogućnost da poremećaji zahvate i druge važne pomorske pravce, kao i odluke pojedinih velikih zemalja proizvođača da ograniče izvoz dizela.

Takva kretanja već se odražavaju na cijene goriva u brojnim državama. Crna Gora uvozi naftne derivate i nabavlja ih po cijenama koje se formiraju na međunarodnom tržištu, zbog čega se uticaj globalnog rasta cijena ne može u potpunosti izbjeći ni na domaćem tržištu. Dalje kretanje cijena prvenstveno će zavisiti od trajanja sukoba i mogućnosti da se ponovo uspostavi redovan transport kroz Hormuški moreuz. U kratkom roku očekuje se nastavak izražene nestabilnosti i pritiska na rast cijena, posebno kada je riječ o dizelu.

Ukoliko ograničenja transporta i problemi u radu rafinerija potraju, cijene derivata mogle bi nastaviti da rastu i tokom narednih obračunskih perioda. Stabilizacija bezbjednosnih prilika i obnavljanje redovnih tokova snabdijevanja, sa druge strane, mogli bi postepeno da ublaže cjenovni pritisak.

Iz Ministarstva podsjećaju da se maksimalne maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori utvrđuju prema propisanoj metodologiji. Obračun se zasniva na prosječnim međunarodnim kotacijama naftnih derivata i odnosu eura i američkog dolara tokom obračunskog perioda. Zbog toga se dnevne promjene na međunarodnom tržištu ne prenose odmah, niti u punom iznosu, na cijene koje plaćaju potrošači u Crnoj Gori. Svaka dnevna vrijednost ulazi u prosjek na osnovu kojeg se obavlja naredni obračun.

Nabavna cijena derivata na međunarodnom tržištu trenutno čini približno polovinu maksimalne maloprodajne cijene goriva. Preostali dio odnosi se na troškove priznate energetskim subjektima i državne dažbine, među kojima su akciza, porez na dodatu vrijednost i naknada za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata.

Snabdijevanje crnogorskog tržišta za sada se odvija uredno i, prema navodima Ministarstva energetike i rudarstva, nema razloga za zabrinutost kada je riječ o raspoloživosti naftnih derivata.

Međunarodno tržište, međutim, ostaje izrazito nestabilno. Zbog toga trenutno nije moguće pouzdano predvidjeti koliko bi eventualni dalji rast cijena mogao trajati, niti koliki bi mogao biti njegov puni obim. Ministarstvo energetike i rudarstva najavilo je da će javnost blagovremeno obavijestiti o rezultatima narednog obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena goriva.

J.M.

Naslovna fotografija: Unsplash

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

Subscribe
Notify of
0 Comments
Najstariji
Najnoviji
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO MNE

CBAM i posljedice: Nova evropska pravila već mijenjaju trgovinu strujom na Zapadnom Balkanu

ECO POLIS

Nafte ima dovoljno, ali nema naznaka skorog pada cijena

ECO MNE

Sukobi na Bliskom istoku podigli cijene nafte, moguć novi rast cijena goriva u Crnoj Gori