Manja potrošnja energije u pametnim gradovima

Gradovi troše od 70 do 80 procenata globalne primarne energije i emituju između 50 i 70 procenata ukupne količine gasova sa efektom staklene bašte.

Pametni gradovi nude brojna rješenja koja su usmjerena na optimizaciju upotrebe energetskih resursa. Živimo u sve urbanijem svijetu gdje više od polovine stanovništva boravi u gradovima.

Globalno, urbanizacija napreduje brzim tempom – danas više od 4 milijarde ljudi živi u urbanim sredinama, a ovaj broj će do 2050. godine dostići 6,7 milijardi što je ukupno 68 procenata populacije.

U poređenju sa ruralnim područjima, život u gradskoj sredini obično je povezan sa višim kvalitetom obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalnih usluga, ali i većim mogućnostima za kulturno i političko učešće.

U isto vrijeme, urbanizacija nameće trajne izazove društveno-ekonomskom razvoju i zaštiti životne sredine. 

Urbani rast rezultira velikom potrošnjom energije

Sada kada je urbanizacija postala trend, gradovi zahtijevaju kontinuirano snabdijevanje energijom za transport, infrastrukturu, distribuciju vode i proizvodnju hrane.

Gradovi troše od 70 do 80 procenata globalne primarne energije i emituju između 50 i 70 procenata ukupnih gasova sa efektom staklene bašte.

Proizvodnja električne energije i toplote, glavni su izvori gasova sa efektom staklene bašte, a potom poljoprivreda, industrija, transport i drugi sektori.

Pametni gradovi nude pametna energetska rješenja

Ako se ne preduzmu koraci za poboljšanje situacije, korišćenje energije u gradovima će se više nego utrostručiti do 2050. godine, što će ostaviti ogroman ekološki trag na našu planetu.

Smanjenje potrošnje energije je prioritetan izazov. Rješenje bi moglo biti u usvajanju energetski efikasnih tehnologija čiji je napredak omogućio razvoj Interneta i pametnih gradova. 

Pametan grad je onaj koji koristi IoT senzore (Internet of Things, mreža fizičkih objekata – „stvari“ ili predmeta – koji su opremljeni senzorima, softverom i drugim tehnologijama u svrhu povezivanja i razmjene podataka sa drugim uređajima i sistemima preko interneta) i druge tehnologije koje se koriste za prikupljanje dragocjenih podataka iz različitih djelova urbane infrastrukture – puteva, mostova, pruga, komunikacija, vode, struje, većih zgrada i mnogih drugih. Prikupljeni podaci imaju ulogu da informišu kako pružaoce, tako i korisnike različitih usluga kako bi svi donosili promišljenije odluke.

Pametni gradovi nude brojna rješenja usmjerena na optimizaciju upotrebe energetskih resursa. Slijedi opis nekih od njih.

Pametna mreža

Pametna mreža je način integrisanja digitalne tehnologije u tradicionalnu električnu mrežu.

Ovo omogućava dvosmjernu komunikaciju između potrošača i distributera električne energije.

Tako potrošači mogu da prate koliko električne energije koriste pomoću namjenske aplikacije. Zauzvrat, energetske kompanije mogu da komuniciraju sa klijentima kako bi ih obavijestile o optimalnom terminu za rad njihovih elektronskih uređaja, na primjer, kada u mreži ima dovoljno snage ili kada je cijena energije najniža.

Pametne mreže su opremljene senzorima koji prikupljaju i prenose podatke o snabdijevanju energijom i koriste ih za poboljšanje efikasnosti, minimiziranje uticaja na životnu sredinu i smanjenje ukupnih troškova. Drugim riječima, oni doprinose efikasnijem upravljanju i kontroli uređaja.

Prednosti pametne mreže

Pouzdanost – tehnologija pametne mreže skraćuje trajanje prekida u napajanju električnom energijom zahvaljujući pojačanom nadgledanju mreže. Štaviše, tipična pametna mreža automatski preusmjerava energiju, što znači brže uspostavljanje napajanja nakon prekida. Ovo je posebno bitno u slučaju prirodne katastrofe, kada je ugrožen pristup osvjetljenju, toploti i komunikaciji.

Pametne mreže smanjuju troškove povezane sa proizvodnjom i distribucijom električne energije za snabdjevače energije, pored skraćenih prekida u napajanju. Iz perspektive potrošača, pruža motivaciju i priliku za optimizaciju potrošnje električne energije i smanjenje računa.

Obnovljivi izvori energije, koji zavise od vremenskih prilika i teško su predvidljivi, predstavljaju prijetnju za tradicionalne električne mreže. Pametne mreže olakšavaju integraciju obnovljivih izvora energije koji ne emituju gasove staklene bašte, poput energije vjetra ili sunca.

Napredna mjerna infrastruktura

Iako je napredna mjerna infrastruktura (AMI, advanced metering infrastructure) ili pametno mjerenje usko povezano sa pametnim mrežama, to nisu isti pojmovi.

Pametna mreža podrazumijeva širok koncept poboljšanja isporuke energije, informisane potrošnje i smanjenja uticaja na životnu sredinu. Napredna mjerna infrastruktura je uži koncept koji podrazumijeva uređaje za automatizaciju domaćinstva čija je uloga pružanje podataka o potrošnji energije gotovo u realnom vremenu kako dobavljačima energije, tako i potrošačima. AMI doprinosi tome da krajnji korisnik ima bolje razumijevanje i uvid u svoju potrošnju energije i omogućava mu da njom bolje upravlja.

Pametno mjerenje omogućava sistemima da isporuče količinu energije jednaku potražnji u određenom regionu. Dakle, takvi sistemi mogu pružiti značajne operativne i finansijske benefite i uštede, kao i kvalitetniji korisnički servis.

Ovo ohrabruje države da počnu da primjenjuju pametna brojila. Namjera Vlade Velike Britanije bila je da ubrza uspostavljanje pametnog mjerenja u domaćinstvima u toku 2020. godine.

Efikasno javno osvjetljenje

Efikasno javno osvjetljenje omogućava značajno smanjenje potrošnje energije u pametnim gradovima.

Konkretno, moguće rješenje je uvođenje ulične LED rasvjete, koja je unaprijeđena pametnim kontrolama i senzorima pokreta, a koji automatski uključuju i isključuju svjetiljke kada je to potrebno i na taj način štede značajne količine energije.

Inteligentna ulične rasvjeta, povezana je sa centralnim kontrolnim sistemima putem različitih komunikacionih mreža kako bi se omogućio uvoz podataka na glavni server. Ovo omogućava nadzor i regulaciju ulične rasvjete, uključujući radnje kao što je regulisanje nivoa osvjetljenja, odnosno, povećanje jačine osvjetljenja tamo gdje se dese nezgode ili su vremenski uslovi loši.

Različiti tipovi senzora već su integrisani u ulično osvjetljenje, a služe za kontrolu kvaliteta vazduha, buke, temperature, vlažnosti i zračenja u cilju pojačanog praćenja stanja životne sredine.

Izazovi usvajanja pametnih strategija

Uz potencijal tehnologije pametnog grada da riješi pitanja potrošnje energije, neizbježno se postavlja pitanje: zašto to već nije široko usvojeno? Tri važne stvari kada je u pitanju primjena pametnih energetskih rješenja su: bezbjednosna pitanja, nedostatak pravilnika i svijest potrošača.

Pitanja bezbjednosti

Kao i kod bilo koje IoT tehnologije, sigurnost je glavna briga. Hakovanje pametne mreže može prouzrokovati nestanak električne energije i donijeti finansijske gubitke pojedincima i preduzećima. Podaci prikupljeni sa pametnih brojila takođe mogu biti predmet hakovanja, otkrivajući osjetljive informacije o obrascima potrošnje energije i načinu života korisnika, što krši njihovo pravo na privatnost.

Svijest potrošača

Mnogi vjeruju da pametna brojila u kućama mogu izazvati zdravstvene probleme povezane sa poljima elektromagnetnog zračenja.

Iako za to nema potvrde, pokret protiv uvođenja pametnih brojila dobija na snazi u nekim zemljama. Programi za informisanje potrošača mogu ponuditi objašnjenje korisnicima o prednostima i uticajima umrežene energetske tehnologije.

Energetski sektor već je počeo da primjenjuje senzore i komunikacione mreže u cilju međusobnog povezivanja objekata. 

M.L.

Izvor: ITProPortal

Foto ilustracije: InformationAge;CIO.com;OT

Čitajte još

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *