Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Održiva arhitektura

Studenti osmislili staklenik koji uz pomoć solarnih panela proizvodi 50% više energije nego što koristi

Staklenici su posebno popularizovani u 19. vijeku kada su uneli revoluciju u način na koji se biljke uzgajaju. Danas se pomoću njih temperatura unutrašnjeg prostora održava konstantnom tokom cijele godine, što ih čini idealnim za oštriju klimu. Međutim, mana im je to što zahtijevaju velike količine energije.  

Solarni staklenik u parku Sierra de Collserola u Barseloni | Foto: Pati Nunez Agency

U prirodnom parku Sierra de Collserola u Barseloni, grupa studenata arhitekture nedavno je napravila prototip solarnog staklenika koji osim što uzgaja sopstvenu hranu – proizvodi i sopstvenu energiju.

Izgrađen od lokalno dostupne drvne građe, staklenik od 130 kvadratnih metara nalazi se na maloj parceli pored Valldura Labs, energetski nezavisnog objekta istraživačkog centra. Iako je postavljen u prirodi, koncept staklenika može se primijeniti i u gradskim sredinama ili izbjegličkim kampovima, posebno ukoliko nije jednostavno zadovoljiti potrebe za hranom i energijom. 

Koncept staklenika je razvijen tokom magistarskog programa na Institutu za naprednu arhitekturu Katalonije. Studenti predvođeni arhitektima Visenteom Galjartom (Vicente Guallart) i Danijelom Ibanjezeom (Daniel Ibáñez), izgradili su dvospratnu strukturu za dva mjeseca.

2014. godine je tada glavni gradski arhitekta Barselone, Visente Galjart, tvrdio da zgrade moraju biti produktivnije, a da hranu i energiju treba lokalno da proizvodimo. Na mnogo načina je koncept staklenika upravo reinterpretacija Galjartove filozofije iznesene u njegovoj knjizi The Self-Sufficient City (Samoodrživi grad) izdatoj iste godine. 

Struktura staklenika je formirana na dva sprata: Biljke klijaju u prizemlju, a potom rastu prema gornjoj etaži. Jednovodni stakleni krov ima dovoljan nagib da maksimalno iskoristi energiju sunčevog zračenja, dok LED i UV rasvjeta pomažu proizvodnju i rast biljaka tokom noći. Solarni paneli su na krovu postavljeni prema šablonu šahovske table, a prozori na prednjoj i zadnjoj strani objekta mogu biti korišćeni za prirodnu ventilaciju prostora. Instalirani sistem za navodnjavanje, kao i LED rasvjeta napajaju se putem solarnih panela.

Staklenik koristi svega oko 50% energije koju proizvodi, dok je višak na raspolaganju obližnjem objektu Valldura Labs. Guallart navodi i da je bilo moguće cijeli krov prekriti solarnim panelima u kom slučaju bi višak energije iznosio čak 75% energije, ali ograničenja u budžetu spriječila postizanje takvog rezultata.

Prototip koji je završen u septembru 2021. je već poslužio kao model za dizajn staklenika predviđenog za postavljanje na krovu najviše zgrade sa drvenom konstrukcijom u Barseloni. Na objektu visine 29 metara i površine krova od 1.600 metara kvadratnih, novi staklenik će biti 10 puta veći od prototipa.

Treba znati da se solarni staklenici mogu postaviti i na krovove postojećih zgrada. 

-Ako odlučimo da proizvodimo hranu i dodatnu energiju u našim gradovima, jedino što treba da uradimo je da prilagodimo naše zgrade i upotrijebimo ravne krovove kojih u Barseloni ima na 80% objekata – navodi Galjart.

Za Galjarta, krajnji cilj je formiranje zajednica koje su u stanju da uzgajaju sopstvenu hranu i proizvode sopstvenu energiju. Njegova kompanija trenutno radi na izgradnji samoodrživog stambenog kompleksa u okolini Pekinga, sa zajedničkim staklenicima i krovovima prekrivenim fotonaponskim panelima. 

-Umjesto što dajemo novac za kupovinu hrane i plaćanje računa za energiju, trebalo bi da osnažimo zajednice i zgrade u kojima borave stvaranjem nove infrastrukture koja će ih učiniti otpornijim. Možemo investirati u takve objekte jednom i njima upravljati godinama – zaključuje arhitekta Galjart.

Prir. M.L.

Izvor: fastcompany.com

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO MNE

U Rožajama će se graditi solarna elektrana od 5MW

ECO MNE

Električna energija – istorijska šansa za Zapadni Balkan

ECO MNE

Počinje mapiranje održivih lokacija za obnovljive izvore energije u Nikšiću