Crna Gora se nalazi na prekretnici energetske politike – balansirajući između ambicioznih ciljeva Evropske unije i sopstvenih ekonomskih i infrastrukturnih ograničenja. U fokusu tog izazova je CBAM – Mehanizam za prekogranično prilagođavanje emisija ugljen-dioksida (Carbon Border Adjustment Mechanism), čija puna primjena počinje 1. januara 2026. godine. Upravo je CBAM bio jedna od centralnih tema ESG Adria Samita, održanog u Tivtu od 9. do 11. aprila, gdje su se okupili najvažniji regionalni i evropski akteri iz oblasti energetike, održivog razvoja i ekonomije.
Šta je CBAM i zašto je važan?
CBAM je novi instrument Evropske unije koji ima za cilj da spriječi tzv. “curenje ugljenika” – situaciju u kojoj bi teoretski kompanije mogle preseliti proizvodnju iz EU u zemlje sa slabijom klimatskom regulativom, kako bi izbjegle troškove smanjenja emisija CO2. On podrazumijeva da će se na robu uvezenu u EU iz trećih zemalja naplaćivati naknada proporcionalna emisijama CO2 nastalim tokom proizvodnje te robe.
Za Crnu Goru, kao zemlju kandidata za članstvo u EU, CBAM predstavlja dvostruki izazov – sa jedne strane, postoji potreba za usklađivanjem sa evropskim standardima, a sa druge, strah od mogućih ekonomskih gubitaka ukoliko ne dođe do pravovremene integracije energetskog tržišta sa tržištem EU.
CBAM u kontekstu Crne Gore
Trenutno, Crna Gora nema potpuno funkcionalan sistem određivanja cijene ugljenika koji je u potpunosti usklađen sa EU ETS-om (Evropski sistem za trgovinu emisijama), što znači da će, ako se situacija ne promijeni, izvoz električne energije u EU iz Crne Gore biti predmet CBAM taksi. Ministar energetike Admir Šahmanović, na ESG Adria Samitu iskreno je priznao: “Nismo spremni za CBAM” – ističući da je potrebno razmotriti mogućnost izuzetaka kako bi se zaštitila ekonomija zemlje.
Šahmanović je podvukao da Crna Gora razumije svoje obaveze, te da je konačni cilj integracija u EU. Međutim, upozorio je da bi primjena CBAM-a bez prethodnog dogovora i podrške mogla imati ozbiljne ekonomske posljedice: “Samo razlika da li CBAM kreće sljedeće godine ili za tri godine može da znači stotine miliona eura gubitaka za Crnu Goru.”
Ministar je naglasio i važnost ubrzanog zakonodavnog procesa – donijeta su dva ključna zakona (o obnovljivim izvorima energije i energetici), ali je pred Vladom još preko 50 podzakonskih akata. Istovremeno, izražena je potreba za većom finansijskom i političkom podrškom iz EU: “Ako imate štap, morate imati i šargarepu. Potrebni su nam fondovi za pravednu tranziciju.”
Takođe je pozvao na veću pažnju EU prema zemljama Zapadnog Balkana, uz poruku da region dijeli evropske ciljeve, ali da mora imati realne uslove i resurse da ih postigne.
Ivan Bulatović: EPCG u investicionom ciklusu i suočena sa CBAM-om
Izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), Ivan Bulatović je, tokom panela „Integracija tržišta električne energije i CBAM: Priprema energetskih kompanija za budućnost“, potvrdio da EPCG ulazi u veliki investicioni ciklus, fokusiran na obnovljive izvore. “U ovom trenutku imamo projekte koji bi mogli povećati proizvodne kapacitete za preko 500 megavata”, rekao je, ukazujući na potrebu ulaganja i u skladištenje energije i digitalizaciju sistema.
Međutim, Bulatović je takođe upozorio da EPCG još uvijek nije spremna za CBAM i da postoje ozbiljni tehnički izazovi koji će onemogućiti da se tržišno povezivanje sa Italijom – ključan uslov za izuzeće od CBAM-a – ostvari prije kraja 2026. godine. “Tržišno povezivanje će nam donijeti nove proizvode – dnevno tržište, balansne usluge – što će omogućiti bolje vrednovanje našeg portfolija’’, istakao je Bulatović, procijenivši da bi prvi mogući termin za digitalno spajanje tržišta mogao biti kraj 2026. ili početak 2027. godine, dok se potpuna implementacija očekuje tek do kraja 2036. ili početka 2037. godine, a što će u krajnjem stvoriti stabilnije i atraktivnije uslove za investitore, kako za državnu elektroprivredu tako i za privatni sektor.
Bulatović je pozvao na kontinuitet dijaloga svih učesnika, od države i privatnog sektora, do međunarodnih partnera, kako bi Crna Gora uhvatila korak sa tranzicijom i obezbijedila sigurnost snabdijevanja i finansijsku održivost.
Klaus-Martin Müller: CBAM kao prilika, a ne samo prijetnja
Klaus-Martin Miler, direktor za Jugoistočnu Evropu i Tursku u KfW razvojnoj banci, istakao je da CBAM ne treba gledati samo kao finansijsko opterećenje, već i kao šansu za Zapadni Balkan. “Ogroman potencijal obnovljivih izvora u regionu čini ga sve zanimljivijim za EU investitore, posebno u kontekstu ‘near-shoringa’ (prebacivanje proizvodnje u bliže zemlje).”
On je naglasio da za pripremu za CBAM nisu dovoljne samo investicije u infrastrukturu, već i reforme institucija i zakonodavstva. Miler je izdvojio potrebu za uspostavljanjem funkcionalnih tržišta električne energije (intraday, day-ahead, berze), ali i za uvođenjem sistema za monitoring, izvještavanje i verifikaciju emisija (MRV), kao preduslova za uvođenje nacionalne cijene ugljenika.
Miler je potvrdio da međunarodne finansijske institucije već godinama podržavaju vjetro i solarne elektrane u regionu, ali je upozorio da bez reformi, finansiranje neće biti dovoljno: “Bez pristupa EU fondovima i sistemske podrške, teško je očekivati da javna preduzeća sama iznesu teret tranzicije.”
CBAM kao test zrelosti crnogorske energetske politike
CBAM jeste izazov – ali i jasan test spremnosti Crne Gore da preuzme odgovornost i integraciju u evropsku energetsku i klimatsku politiku. ESG Adria Samit je pokazao da svijest o važnosti ovih tema postoji, ali i da konkretni koraci moraju biti brži, koordiniraniji i finansijski podržaniji.
Poruke Šahmanovića, Bulatovića i Milera jasno ukazuju da CBAM ne može biti riješen jednostavno, on zahtijeva sinhronizovanu akciju države, energetskih kompanija i međunarodnih partnera. Ukoliko se ti napori udruže, Crna Gora bi mogla ne samo izbjeći CBAM kao trošak, već ga iskoristiti kao podsticaj za modernizaciju i dekarbonizaciju.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Unsplash, Jason Leung
