Skupština Crne Gore je na sjednici održanoj 28. februara usvojila predlog Zakona o izgradnji objekata i predlog Zakona o uređenju prostora. Ova dva zakona su proistekla iz ranijeg Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, a iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MDUP) saopšteno je da se ovim reformskim rješenjima unapređuje politika izgradnje objekata. Izgradnja objekata prepoznata je kao jedan od ključnih pokretača privrednog razvoja, ali od donošenja prethodnog zakona iz oktobra 2017. godine, isti nije dao očekivane rezultate.
Među najznačajnijim novinama u novom Zakonu o izgradnji objekata istaknuto je uvođenje instituta građevinske dozvole za sve objekte, koja se donosi upravnim aktom i podliježe upravnoj i sudskoj zaštiti. Nadležnost za izdavanje građevinske dozvole decentralizovana je podjelom između Ministarstva, koje je nadležno za državne objekte od opšteg interesa i objekte veće od 3000m2, dok su organi lokalne samouprave nadležni za objekte do 3000m2 i lokalne objekte od opšteg interesa. Takođe, uveden je obavezujući tehnički pregled za sve objekte, osim porodičnih stambenih zgrada, dok su procedure za njihovu izgradnju pojednostavljene. Za porodične stambene zgrade nije obavezna revizija tehničke dokumentacije, stručni nadzor i tehnički pregled, već su dovoljne izjave projektanta i izvođača o usklađenosti sa zakonom i propisima.
Naglasak na energetskoj efikasnosti
Posebnu pažnju zaslužuje segment energetske efikasnosti, koji je ključna tema u okviru održivog razvoja i smanjenja potrošnje energije. Na inicijativu Crnogorskog centra za energetsku efikasnost (CCEE) i ukazivanje na neophodnost jasnijeg regulisanja pitanja energetske efikasnosti i izdavanja sertifikata o energetskim karakteristikama zgrada, izvršena je dopuna Zakona o izgradnji objekata u ovom segmentu. U Članu 52, stav 9, predviđeno je da Izvještaj o stručnom nadzoru mora sadržati i sertifikat o energetskim karakteristikama zgrade, izdat u skladu sa zakonom koji reguliše oblast energetske efikasnosti. Ovo predstavlja važan korak naprijed ka dostizanju novih standarda u energetskoj efikasnosti zgrada u Crnoj Gori. Kako ističu iz CCEE, upravo je nedostatak jasnih zakonskih odredbi u krovnom zakonu koji reguliše oblast izgradnje objekata, predstavljao prepreku za primjenu evropskih standarda energetske efikasnosti u prethodnom periodu i otežavao ispunjenje ciljeva Crne Gore u oblasti klimatske politike, zaštite životne sredine i smanjenja energetskog siromaštva. Stoga je novina u Zakonu, prema kojoj je sertifikat o energetskim karakteristikama obavezan dio Izvještaja o stručnom nadzoru, direktan rezultat ove inicijative i važan korak naprijed ka dostizanju novih standarda energetske efikasnosti zgrada u Crnoj Gori.
U Članu 52, stav 9, predviđeno je da Izvještaj o stručnom nadzoru mora sadržati i sertifikat o energetskim karakteristikama zgrade, izdat u skladu sa zakonom koji reguliše oblast energetske efikasnosti.
Sertifikat o energetskim karakteristikama nije samo formalnost, već dokument koji omogućava vlasnicima i korisnicima zgrada da jasno sagledaju koliko je njihova nekretnina energetski efikasna i koje mjere mogu preduzeti kako bi poboljšali njen energetski bilans. Ovakve mjere ne samo da doprinose smanjenju računa za energiju, već i imaju direktan pozitivan uticaj na smanjenje ukupne emisije ugljen-dioksida i zaštitu životne sredine.
Prema Zakonu o efikasnom korišćenju energije, sertifikat se izdaje na osnovu izvještaja o izvršenom energetskom pregledu zgrade, a ovlašćeno lice ga izdaje na period od deset godina. Ovaj dokument sadrži referentne vrijednosti specifične potrošnje energije prema namjeni i vrsti zgrade, vrijednost specifične potrošnje energije konkretne zgrade, kao i preporuke mjera za poboljšanje energetske efikasnosti.
Inspekcijski nadzor i kazne
Da bi ove mjere imale pravi efekat, od presudnog je značaja efikasnost inspekcijskog nadzora, koji sprovodi organ uprave nadležan za poslove inspekcijskog nadzora, preko inspektora za energetsku efikasnost. U slučaju nepoštovanja zakonskih odredbi, predviđene su kazne u rasponu od 3.000 do 20.000 eura za pravna lica koja ne pribave ili ne dostave propisani sertifikat o energetskim karakteristikama zgrade, što jasno ukazuje na ozbiljnost kojom se treba pristupiti ovoj temi. Uspjeh u implementaciji ovih mjera zavisiće od dosljedne i efikasne kontrole, jer samo rigorozna primjena zakonskih normi može dovesti do suštinskog poboljšanja energetske efikasnosti u Crnoj Gori.
U slučaju nepoštovanja zakonskih odredbi, predviđene su kazne u rasponu od 3.000 do 20.000 eura za pravna lica koja ne pribave ili ne dostave propisani sertifikat o energetskim karakteristikama zgrade, što jasno ukazuje na ozbiljnost kojom se treba pristupiti ovoj temi.
U konačnom, usvajanje ovakvih pravila predstavlja značajan iskorak u unapređenju zakonodavnog okvira i uvođenju savremenih standarda u izgradnju objekata. Ostaće da se vidi koliko će u praksi zaista doći do promjena, ali je evidentno da se izborom ovakvog pristupa energetska efikasnost postavlja kao jedan od prioriteta. U eri kada su klimatske promjene i iscrpljivanje prirodnih resursa goruća pitanja, Crna Gora mora pratiti evropske i svjetske trendove u izgradnji održivih i energetski efikasnih objekata. Ovo zakonodavno rješenje može biti prvi korak ka boljoj i odgovornijoj budućnosti, u kojoj će svaki objekat biti ne samo mjesto stanovanja ili rada, već i doprinos smanjenju energetske potrošnje i zaštiti prirodnih resursa naše zemlje.
Jasmin Murić
