Crna Gora još uvijek nije zakonski regulisala metod odlaganja automobilskih guma. Veliki problem u državi je to što se gume, i pored mjesta koja su predviđena za odlaganje, skladište na drugim mjestima, pa i pored kuća gdje se nerijetko spaljuju.
Inženjer za zaštitu životne sredine, Vojislav Ilić, kaže za Ecoportal da je glavni problem kod spaljivanja guma taj što spaljivanje guma ne predstavlja samo ekološki, već i zdravstveni problem.
Spaljivanje guma
-Pri njihovom spaljivanju oslobađa se veoma velik broj zagađivača, među kojima su najštetnije PM čestice, sumporni i azotni oksidi, kao i izuzetno opasni policiklični aromatični ugljovodonici i teški metali. U ostatku sagorijevanja u vidu uljaste tečnosti nalaze se otrovne hemikalije koje mogu da kontaminiraju zemljište i vodu. To znači da osim negativnog direktnog uticaja na kvalitet vazduha, spaljivanje guma indirektno utiče i na zagađenje vode i zemljišta, te se može zaključiti da je spaljivanje guma izuzetno štetno za sva tri medijuma u životnoj sredini – pojašnjava Ilić.
Gume su, kako navodi, specifična vrsta otpada i prema dostupnim informacijama, za razgradnju jedne automobilske gume potrebno je oko 150 godina, što dovoljno govori o tome koliki su potencijalni ekološki problem nepravilno tretirane gume.
Ilić objašnjava da se načini upravljanja otpadnim gumama razlikuju od zemlje do zemlje, i zavisi od broja stanovnika, od razvoja industrije i drugih faktora.
-U nekim zemljama se gume koriste kao energent, odnosno kontrolisano se spaljuju zbog svoje visoko kalorične vrijednosti. Naravno, ovu vrstu spaljivanja guma treba gledati na drugačiji način od “divljeg spaljivanja’”, jer su spalionice posebno konstruisane i sadrže sve potrebne sisteme za prečišćavanje i tretman gasova.
Vojislav Ilić,Inženjer za zaštitu životne sredine
U svakom slučaju, spaljivanje ne bi trebalo da bude primarna opcija u tretmanu guma, obzirom na to da ima mnogo drugih načina, među kojima su ekološki najprihvatljiviji reciklaža kao i ponovno korišćenje guma u druge svrhe – navodi Ilić.
Postoje li načini za reciklažu starih guma?
Kako je dodao, u procesu recikliranja guma, procentualno je najviše zastupljen gumeni granulat u iznosu od 60%, čelična žica 35%, a ostatak je platno 5%.
-Naknadno se ovaj materijal može koristiti za ponovnu proizvodnju guma, ali takođe i u druge svrhe. Tako se, na primjer, u nekim zemljama granulat koristi kao dio asfaltne baze pri izgradnji puteva, ili u neke druge industrijske svrhe – kaže on.
PRINCIP 4R
Prema njegovom mišljenju, uvijek se treba hijerarhijski držati 4R principa (Reduce, Reuse, Recycle and Recover).
–Prema ovom principu, iako reciklaža jeste ekološki postupak, uvijek prvo treba probati sa ponovnim korišćenjem otpadnih guma u druge svrhe. Na primjer, postoji takozvano građenje ekoloških objekata ,,eartship’’ metodom.
Automobilske gume mogu da se iskoriste kao kalupi koji se pune zemljom, a zatim slažu poput opeka, pri čemu se dobijaju ekološki objekti koji imaju debeli izolacioni materijal koji na prirodni način reguliše unutrašnju temperaturu objekta i ljeti i zimi.
Vojislav Ilić,Inženjer za zaštitu životne sredine
Naravno, postoji i mnogo drugih načina kako opet iskoristiti otpadne gume, koji su i mnogo lakši, na primjer kao saksije za uzgoj biljaka -kaže Ilić.
Kada je u pitnju Crna Gora, on smatra da bi trebali da pratimo iskustva i primjere pozitivnih praksi razvijenih zemalja koje se tiču problematike otpadnih guma, jer ona iz godine u godinu postaje sve ozbiljnija.
-Efikasnim rješavanjem ovog problema rješavamo potencijalno zagađenje životne sredine, smanjujemo mogućnost akcidentnih situacija (nekontrolisano spaljivanje guma), i što je najvažnije, štitimo naše zdravlje – zaključuje Ilić.
M. Lazarević
