Organsko mlijeko krava hranjenih travom sadrži znatno više omega-3 masnih kiselina od konvencionalnog mlijeka koje kupuje većina potrošača, pokazalo je istraživanje sprovedeno na proizvodima dostupnim u redovnoj prodaji.
Jedna porcija takvog mlijeka sadržala je približno tri i po puta više omega-3 masnih kiselina, a razlika je ostala prisutna tokom svih godišnjih doba. Nalaz ukazuje da oznake na ambalaži nisu samo marketinška poruka, već da mogu odražavati stvarne razlike u sastavu proizvoda.
Omega-3 masne kiseline povezuju se sa manjim rizikom od srčanih oboljenja, dijabetesa tipa 2 i upalnih procesa. Većina Amerikanaca ne unosi ih u dovoljnim količinama, dok se način ishrane krava neposredno odražava na sastav njihovog mlijeka.
Više od 300 pakovanja sa redovnih polica
U američkim prodavnicama potrošačima su dostupni organsko mlijeko, mlijeko krava hranjenih travom i proizvodi iz sistema zasnovanih na ispaši, uglavnom po cijeni višoj od one koju treba izdvojiti za konvencionalno mlijeko. Ipak, na ambalaži se rijetko objašnjava šta te oznake konkretno znače kada je riječ o sastavu proizvoda.
Emily Youngmark, magistrica nauka i doktorantkinja na Univerzitetu Vermont, željela je da provjeri da li razlike predstavljene potrošačima imaju potvrdu i u hemijskom sastavu mlijeka. Istraživanje je sprovela sa Janom Kraft, doktorkom nauka i vanrednom profesoricom na istom univerzitetu, čija se laboratorija bavi proučavanjem masti u mliječnim proizvodima. Njihov tim je tokom jedne godine u prodavnicama širom Vermonta i Njujorka kupio više od 300 pakovanja mlijeka.
Na osnovu podataka proizvođača i sadržaja deklaracija, uzorci su podijeljeni u četiri grupe. Prvu je činilo konvencionalno mlijeko, dok su u preostale tri svrstani organsko mlijeko, organsko mlijeko krava hranjenih travom i neorgansko mlijeko proizvedeno u sistemima koji se oslanjaju na ispašu.
Takav pristup omogućio je istraživačima da analiziraju proizvode među kojima potrošači zaista biraju, umjesto mlijeka dobijenog iz stada uzgajanih u kontrolisanim istraživačkim uslovima. Studija se ujedno nadovezuje na ranije istraživanje mlijeka iz maloprodaje u istom dijelu SAD.
Tri i po puta više omega-3 masnih kiselina
Najjasnija razlika među analiziranim grupama utvrđena je u sadržaju omega-3 masnih kiselina. Jedna porcija organskog mlijeka krava hranjenih travom sadržala je oko 88 miligrama omega-3 masnih kiselina, dok ih je u konvencionalnom mlijeku bilo 25 miligrama. Ta razlika, koju deklaracije ne prikazuju, zadržala se bez obzira na to da li je mlijeko kupljeno u proljeće, ljeto, jesen ili zimu.
Kod omega-6 masnih kiselina rezultat je bio obrnut. Najviše ih je sadržalo konvencionalno mlijeko, oko 166 miligrama po porciji. U organskom mlijeku krava hranjenih travom izmjereno je 92 miligrama.
Obje grupe masnih kiselina imaju svoje mjesto u zdravoj ishrani. Problem je u tome što većina ljudi već unosi dovoljno ili previše omega-6, a premalo omega-3 masnih kiselina. Zbog toga je njihov međusobni odnos u mlijeku krava hranjenih travom povoljniji sa stanovišta ishrane.
Youngmark i Kraft pratile su i dvije druge grupe masnih kiselina koje se povezuju sa ishranom na pašnjacima. Među njima je bila konjugovana linolna kiselina, koja se uglavnom nalazi u mlijeku i mesu životinja koje pasu. Njene vrijednosti mijenjale su se u zavisnosti od načina proizvodnje i godišnjeg doba.
Osnovni obrazac ipak je ostao dosljedan: mlijeko krava koje provode više vremena na pašnjacima sadržalo je više masnih kiselina koje ljudima često nedostaju u ishrani.
Ishrana krava mijenja sastav mlijeka
Objašnjenje ovih razlika nalazi se prvenstveno u hrani koju krave dobijaju. Svježa trava i druga krmiva bogati su alfa-linolenskom kiselinom, glavnim biljnim oblikom omega-3 masnih kiselina. Krava koja pase unosi više ove kiseline, a dio se potom prenosi u njeno mlijeko. Krave koje se pretežno hrane žitaricama unose više omega-6 masnih kiselina, što se takođe odražava na sastav mlijeka. Veza između ispaše i profila mliječnih masti već je dobro poznata.
Nedavni pregled dosadašnjih istraživanja pokazao je da ishrana zasnovana na krmivima povećava sadržaj omega-3 i konjugovane linolne kiseline, dok istovremeno smanjuje udio omega-6 masnih kiselina. Novo istraživanje tu sliku dopunjava analizom proizvoda iz redovne maloprodaje, razvrstanih upravo prema oznakama koje potrošači vide na ambalaži.
Razlike među grupama djelimično se mogu objasniti i pravilima sertifikacije. Sertifikovano organsko mlijeko mora poticati od krava koje imaju pristup pašnjacima najmanje 120 dana godišnje. Oznaka organskog mlijeka krava hranjenih travom podrazumijeva strože uslove od najmanje 160 dana na pašnjaku i potpuno odsustvo žitarica u ishrani.
Neorgansko mlijeko proizvedeno u sistemima zasnovanim na ispaši takođe potiče iz uzgoja u kojem pašnjaci imaju važnu ulogu, ali ne nosi organski sertifikat. Njegov sastav masnih kiselina bio je sličan sastavu organskog mlijeka.
Razlike prate i smjenu godišnjih doba
Sastav mlijeka proizvedenog u januaru nije potpuno isti kao sastav mlijeka iz juna. Kvalitet krmiva mijenja se tokom godine, a te promjene prate i masnoće prisutne u mlijeku. Kada krave pasu svježu zelenu travu, njihovo mlijeko uglavnom sadrži više omega-3 masnih kiselina. Nakon što pređu na uskladištenu hranu, ta prednost postaje manja.
Sezonske promjene bile su najizraženije u sistemima koji se u najvećoj mjeri oslanjaju na ispašu. Što je ishrana krava više zavisila od svježeg krmiva, to se uticaj godišnjeg doba jasnije mogao prepoznati u sastavu mlijeka.
Za potrošače je zaključak relativno jednostavan. Oznaka na ambalaži ukazuje na osnovnu razliku između načina proizvodnje, dok godišnje doba može dodatno povećati ili smanjiti pojedine vrijednosti. Uprkos sezonskim promjenama, organsko mlijeko krava hranjenih travom tokom cijele godine zadržalo je prednost u sadržaju omega-3 masnih kiselina u odnosu na konvencionalno mlijeko.
Korist postoji, ali nalaze ne treba preuveličavati
Istraživanje pokazuje da oznake na ambalaži mogu odražavati stvarne razlike u sastavu mliječnih masti, pri čemu su one najizraženije kod organskog mlijeka krava hranjenih travom. Potrošači koji biraju takav proizvod dobijaju mjerljivo više omega-3 masnih kiselina i njihov povoljniji odnos prema omega-6 masnim kiselinama.
Youngmark, međutim, upozorava da rezultate ne treba tumačiti izvan njihovog stvarnog dometa. Korist od ovakvog mlijeka može biti dio uravnotežene ishrane, ali sama po sebi nije dovoljna da izazove velike promjene zdravstvenog stanja.
„Iako razlike koje smo uočili mogu biti značajne sa stanovišta ishrane, malo je vjerovatno da same mogu proizvesti veće zdravstvene efekte“, kazala je.
Pošto mliječni proizvodi predstavljaju značajan dio ishrane mnogih ljudi, čak i umjerena promjena u njihovom sastavu može doprinijeti povoljnijem ukupnom odnosu ovih masnih kiselina. Ipak, mlijeko ne može zamijeniti masnu ribu, koja sadrži znatno veće količine omega-3 masnih kiselina. Prednost mlijeka krava hranjenih travom prije se ogleda u tome što može obezbijediti manji, ali redovan doprinos iz namirnice koju ljudi već koriste.
Nalazi su za sada preliminarni, jer su predstavljeni na godišnjem sastanku Američkog društva za nutricionizam, ali još nijesu objavljeni nakon pune stručne recenzije. Oni zato otvaraju prostor za narednu fazu istraživanja. Da li ljudi koji redovno piju mlijeko krava hranjenih travom zaista bilježe mjerljive promjene zdravstvenog stanja moći će da pokaže tek duža studija koja bi pratila njihove prehrambene navike i zdravlje tokom vremena.
J.M.
Naslovna fotografija: Unsplash
