Šta je dogovoreno na klimatskoj konferenciji u Glazgovu i da li ona zaista donosi promjene?

Velika Britanija domaćin je samita COP26 u Glazgovu – čiji je cilj stavljanje klimatskih promjena pod kontrolu.

Na samitu je već dat niz obećanja koja bi mogla da promijene naš svakodnevni život, ali da li će to zaista tako i biti?

Šta je COP26 i zašto se to dešava?

Svijet se zagrijava zbog emisija usljed sagorijevanja fosilnih goriva poput uglja, nafte i gasa.

Ekstremni vremenski događaji povezani sa klimatskim promjenama – uključujući toplotne talase, poplave i šumske požare – postali su sve češći. Prošla decenija bila je najtoplija u istoriji, a vlade su stava da je potrebna hitna zajednička akcija.

Na samitu COP26 zatraženo je od 200 zemalja da smanje emisije do 2030. godine.

Prema Pariskom sporazumu iz 2015. godine, zahtijeva se da države unesu izmjene u svoje zakone i poslovanje kako bi se globalno zagrijavanje održalo „dosta ispod“ 2 stepena Celzijusa – i da pokušaju da ostanu na 1,5 °C – kako bi spriječili klimatsku katastrofu.

Cilj je da se nastavi sa smanjenjem emisija dok se njihova neto vrijednost ne obori na nulu do 2050. godine.

Šta je do sada dogovoreno na COP26?

Foto: BBC

Na samitu je do sada objavljen nacrt teksta COP26, od koga se očekuje da postavi osnovu za sporazum na kraju konferencije, koji bi potpisale sve zemlje koje učestvuju.

Ključne obaveze su usmjerene na to da se zemlje obavežu na ambicioznije planove za smanjenje emisija ugljen-dioksida do kraja 2022. i na povećanje ulaganja za više od 100 milijardi dolara, kako bi se pomoglo siromašnijim zemljama da se nose sa klimatskim promjenama. Takođe, dokumentom se šalje poziv za postepeno ukidanje korišćenja uglja i fosilnih goriva – međutim, još uvijek nisu navedeni čvrsti datumi, niti ciljevi.

Ipak, ovom nacrtu teksta nedostaje niz ključnih tema čiju razradu javnost očekuje. Tu su uključeni ciljevi koji se odnose na neophodan iznos sredstava za finansiranje klimatskih akcija za period od 2025-2030, veću podršku i značajnije finansiranje za one djelove svijeta koji se prilagođavaju klimatskim promjenama i način na koji nacije izvještavaju o napretku koji su već postigle.

Lideri iz više od 100 zemalja svijeta obećali su da će zaustaviti krčenje šuma do 2030. godine.

Drveće može da apsorbuje ogromne količine ugljen-dioksida (CO2) – jednog od ključnih gasova sa efektom staklene bašte koji doprinose globalnom zagrijavanju. Dakle, okončanje krčenja šuma smatra se vitalnim načinom za borbu protiv klimatskih promjena.

Više od 100 zemalja svijeta postiglo je dogovor o smanjenju sadašnjih emisija metana za 30% do 2030. godine.

Metan je jedan od najpotentnijih gasova staklene bašte i trenutno je odgovoran za trećinu globalnog zagrijavanja antropogenog porijekla. Većina dolazi iz aktivnosti kao što su stočarstvo i odlaganje otpada.

Veliki emiteri, Kina, Rusija i Indija, i dalje se nisu pridružili ovom sporazumu – ali se nadamo da će to učiniti kasnije.

Foto: Anadoly Agency

Više od 40 zemalja – koje uključuju velike korisnike uglja, uključujući Poljsku, Vijetnam i Čile – složilo se da se postepeno udalje od korišćenja ovog goriva.

Ugalj daje najveći pojedinačni doprinos klimatskim promjenama. Iako je postignut napredak u smanjenju njegove upotrebe, koristeći ugalj kao gorivo proizvedeno je oko 37% svjetske električne energije u 2019. godini.

Neke od zemalja koje najviše zavise od uglja, uključujući Australiju, Indiju, Kinu i SAD, nisu podržale ovaj dogovor. A sporazum ne pokriva druga fosilna goriva kao što su nafta ili gas.

Oko 450 finansijskih organizacija, koje kontrolišu 130 milijardi dolara, složilo se da podrži „čistu” tehnologiju, kao što je obnovljiva energija.

Inicijativa je pokušaj da se privatne kompanije uključe u ispunjavanje neto nultih ciljeva i da se obavežu da obezbijede finansiranje zelene tehnologije.

Još uvijek se ne može reći da postoji jasno određena definicija o tome šta su zapravo neto nulti ciljevi. Mnoge ekološke organizacije se slažu u tome da bez veće posvećenosti okončanju finansiranja fosilnih goriva ova inicijativa se ne može shvatiti kao nešto više od PR vježbe.

Crna Gora i energetska tranzicija 

Državni sekretar za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu kapitalnih investicija, Marko Perunović, je u okviru konferencije COP26 održao sastanak sa Hanom Chambers, predstavnicom tima Vlade Velike Britanije za energetsku tranziciju.

Sastanku su prisustvovale i Ana Samardžić, savjetnica premijera za urbanizam, i Jovana Žarić v.d. generalne direktorice Direktorata za EU integracije,  međunarodnu saradnju, i klimatske promjene u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Tokom sastanka predstavljene su trenutne aktivnosti i planovi u pogledu pravedne tranzicije i inicijative, kojima je pristupila Crna Gora, uključujući i pregled porasta obima investicija za razvoj energetske infrastrukture. Naglašeno je i da su  investicijama podržane aktivnosti za prekogranično upravljanje rizikom od poplava, rast zelene ekonomije i poboljšanja energetske efikasnosti. Razvoj obnovljivih izvora energije postavljen je kao prioritet za naredni period u skladu s međunarodnim obavezama. Iz tog razloga, istaknuto je da se dodatne veće investicije planiraju i već sprovode u cilju razvoja ovog sektora, a bilo je riječi i o inicijativama Aliance Coal i pristupanja platforme u okviru Energetske zajednice.

Foto:gov.me

-U predstojećoj borbi protiv klimatskih promjena najveći izazov za Crnu Goru predstavlja sprovođenje pravedne tranzicije. To u praksi znači razvoj novih industrija i otvaranja novih radnih mjesta gdje očekujemo stručnu i svaku drugu pomoć od naših međunarodnih partnera, uz osiguranje stabilnog snabdjevanja električnom energijom – kazao je Perunović.

Trenutno, Crna Gora, kako je istakao, zemlja je sa niskim emisijama gasova sa efektom staklene bašte po glavi stanovnika – 1,8 tone CO2, dok na globalnom nivou emituje svega 0.009%. 

-Ipak, ona preduzima značajne korake kako bi unaprijedila mjere u pogledu klimatskih promjena i promovisala zeleni rast i snažan ekonomski oporavak – dodao je Perunović.

Posebno je naglašen značaj razmjene znanja i iskustva, ekspertize u pogledu pravedne tranzicije, gdje Crna Gora računa na podršku UK kao pouzdanog partnera u pogledu kreiranja politika za pravednu tranziciju, uključujući i uvođenje takse na emisije CO2carbon pricing, uz naglašavanje značaja uspostavljanja dijaloga svih integralnih grupa, vlade,  privatnog sektora, NVO i šire društvene zajednice.

Prir. M.L.

Čitajte još