Na konferenciji Gastech 2025, održanoj u Japanu, ministar energetike i rudarstva Crne Gore Admir Šahmanović i Steve Winn, predstavnik japanske kompanije JERA Co., Inc., potpisali su Memorandum o razumijevanju (MoU) koji bi mogao otvoriti novo poglavlje u razvoju energetskog sektora Crne Gore.
Kako se navodi u saopštenju Ministarstva, dokumentom je predviđena saradnja na sprovođenju sveobuhvatne studije izvodljivosti za razvoj terminala za tečni prirodni gas (LNG) i prateće gasne elektrane u Crnoj Gori. Studija će obuhvatiti analizu tehničke, komercijalne i finansijske održivosti, uključujući više potencijalnih lokacija, a rezultati će poslužiti kao osnova za donošenje strateških odluka u interesu energetske sigurnosti i održivog razvoja države.
Prema riječima ministra Šahmanovića, saradnja sa kompanijom JERA – jednim od globalnih lidera u oblasti energetike i LNG infrastrukture – donosi značajan potencijal za jačanje energetskog miksa i dekarbonizaciju Crne Gore.
„Japan je prepoznat kao zemlja naprednih tehnologija i inovacija, a partnerstvo sa renomiranom kompanijom kakva je JERA omogućava nam pristup znanju i iskustvu koje je ključno za dalji razvoj sektora. Predstojeća studija pružiće jasne podatke o isplativosti ulaganja u oblast tečnog gasa, čime se otvara prostor za donošenje odluka koje su u interesu građana i budućih generacija“, poručio je Šahmanović.
S druge strane, Steve Winn, glavni globalni strateg JERA-e, izrazio je zadovoljstvo zbog započete saradnje i istakao spremnost da kompanija svojim znanjem i iskustvom doprinese razvoju domaće energetske infrastrukture.
„Naše iskustvo u realizaciji složenih međunarodnih LNG projekata čini nas idealnim partnerom za podršku Crnoj Gori u ostvarivanju njenih strateških ciljeva. Vjerujemo u pristup koji kombinuje sigurnost snabdijevanja i ekonomsku održivost sa dugoročnim planovima za dekarbonizaciju, i radujemo se što možemo biti dio te tranzicije“, naveo je Winn.
Kompanija JERA, osnovana 2015. godine, proizvodi trećinu električne energije Japana i jedan je od najvećih svjetskih kupaca LNG-a. Sa širokim globalnim portfoliom, koji uključuje projekte u svim fazama energetskog lanca – od snabdijevanja gorivom, preko transporta do proizvodnje – JERA ima ambiciozan cilj da postigne neto-nula emisiju CO₂ u svim domaćim i međunarodnim operacijama do 2050. godine.
Zaključivanjem ovog memoranduma, Crna Gora ne samo da pravi važan korak ka diversifikaciji izvora energije, već i pozicionira sebe kao potencijalno važno energetsko čvorište u regionu Zapadnog Balkana.
Ekološki aktivisti: „Gas nije rješenje za energetsku sigurnost Crne Gore“
Iako Vlada Memorandum sa japanskom kompanijom JERA vidi kao važan korak ka jačanju energetske bezbjednosti i dekarbonizaciji, dio stručne i aktivističke javnosti izražava ozbiljnu zabrinutost zbog potencijalnih posljedica takvog strateškog partnerstva. Otvorenim pismom koje su potpisali predstavnici 40 nevladinih organizacija, ekološki aktivisti, stručnjaci i građani, od Vlade i resornog ministarstva se zahtijeva hitno obustavljanje potpisivanja Memoranduma o razumijevanju.
Kako ističu u pismu, koje su medijima dostavile Nataša Kovačević (CEE Bankwatch Network) i Vesna Čejović, građanka Bara i javna zastupnica više stotina građana Bara u kampanji protiv gasne elektrane i LNG terminala u Baru – građani Bara i njihovi predstavnici već su jasno i argumentovano odbacili mogućnost izgradnje LNG terminala i gasne elektrane u tom području. Na osnovu tih primjedbi, Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine je isključio LNG projekte iz strateških planova razvoja. Aktivisti upozoravaju da bi eventualno ignorisanje ovog dokumenta predstavljalo kršenje najvišeg planskog akta, koje bi moglo dovesti do pravnih posljedica i međunarodnih sporova.
U otvorenom pismu se naglašava da je planiranje novih gasnih projekata ne samo u suprotnosti sa evropskim klimatskim politikama, već i ekonomski neopravdano. Navodi se da bi izgradnja terminala i elektrane zahtijevala ulaganja od više stotina miliona eura, bez garancije povraćaja investicije, s obzirom na to da će njihova eksploatacija biti vremenski ograničena zbog ciljeva dekarbonizacije do 2050. godine.
Aktivisti dodatno upozoravaju na finansijske i energetske rizike koji prate izgradnju i upravljanje gasnom infrastrukturom. Navodi se primjer Srbije, čiji je sektor daljinskog grijanja 2023. godine zabilježio gubitke od 10 miliona eura, a akumulirao dodatni dug od 36,4 miliona eura – upravo zbog nestabilnih cijena gasa i visokih troškova održavanja gasne mreže. Upozoravaju da bi Crna Gora, koja danas nema razvijenu gasnu mrežu, tom investicijom postala trajno zavisna od uvoznog gasa, potencijalno iz zemalja poput Azerbejdžana i Rusije.
Takođe, u pismu se dovodi u pitanje i realnost tvrdnji o budućoj eksploataciji domaćih gasnih nalazišta iz podmorja, uz napomenu da do sada nije potvrđeno nijedno komercijalno otkriće, te da čak i u najpovoljnijim uslovima razvoj takvih resursa traje od 12 do 17 godina. „Takve pretpostavke su neutemeljene i obmanjujuće“, navode autori pisma.
Posebno je problematično, tvrde aktivisti, to što Vlada planira potpisivanje ovako važnog sporazuma tokom još otvorene javne rasprave o Nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NEKP), koji je već dobio brojne negativne komentare vezane za razvoj gasne infrastrukture. Smatraju da bi Vlada morala sačekati završetak tog procesa i razmotriti sugestije Energetske zajednice, prije bilo kakvih strateških odluka koje mogu imati dugoročne posljedice.
Na kraju, potpisnici pisma pozivaju institucije da svoje napore i resurse preusmjere na ubrzan razvoj obnovljivih izvora energije – sunca, vjetra i geotermije, kao i na mjere energetske efikasnosti, elektrifikaciju grijanja i modernizaciju mreže za skladištenje energije. Ulaganje u gas, poručuju, predstavlja zastarjeli model razvoja koji nije u skladu s realnostima savremenog energetskog tržišta niti klimatskom odgovornošću prema budućim generacijama.
J.M.
Naslovna fotografija: Unsplash
