Jugoistočna Evropa posljednjih godina bilježi snažan rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, a posebno iz solarnih elektrana. Taj trend ubrzava energetsku tranziciju regiona i približava brojne države njihovim ciljevima dekarbonizacije. Međutim, kako se kapaciteti šire, postaje sve očiglednije da uspjeh nije samo pitanje izgradnje novih elektrana. Sve više pažnje usmjerava se na pitanje kako elektroenergetski sistemi mogu da prihvate velike količine energije koja zavisi od vremenskih prilika i čija proizvodnja nije ravnomjerno raspoređena tokom dana.
Upravo su ta pitanja bila među glavnim temama konferencije Re-Source Southeast 2026, održane u Sofiji, gdje su predstavnici energetskog sektora ukazali na izazove sa kojima se region suočava. Među njima se izdvajaju ograničavanje proizvodnje iz obnovljivih izvora, zagušenja mreže, spor regulatorni proces i potreba za ubrzanim razvojem baterijskih sistema za skladištenje energije.
Iako je razvoj solarne energije omogućio zemljama poput Grčke, Rumunije i Bugarske da se približe klimatskim i energetskim ciljevima, istovremeno je otvorio nova pitanja o fleksibilnosti elektroenergetskih sistema. Sve je jasnije da će naredna faza energetske tranzicije zavisiti ne samo od novih obnovljivih kapaciteta, već i od sposobnosti mreže da njima efikasno upravlja.
Grčka: Uspjeh postao izazov
Grčka je jedan od najzanimljivijih primjera u regionu. Zemlja je već dostigla cilj razvoja solarne energije koji je planirala za 2030. godinu, što svjedoči o izuzetno brzom rastu sektora.
Ipak, taj uspjeh donio je i neočekivane posljedice. Tokom podnevnih sati, kada solarne elektrane proizvode najveće količine električne energije, operator prenosnog sistema sve češće je primoran da ograničava ili privremeno isključuje dio proizvodnje kako bi očuvao stabilnost mreže.
Prema riječima Stelle Zacharias, izvršne direktorice kompanije Optimus Energy, proizvođači solarne energije u Grčkoj bi ove godine mogli izgubiti čak oko 40% prihoda zbog sve učestalijeg ograničavanja proizvodnje. Takve mjere prisutne su još od 2023. godine, ali su postale znatno izraženije kako je rast novih obnovljivih kapaciteta nadmašio tempo razvoja sistema za skladištenje energije.
Grčka trenutno ima nekoliko gigavata baterijskih projekata u završnim fazama puštanja u rad kroz programe podrške koje finansira država. Međutim, proces usporavaju administrativne procedure, kašnjenja u izdavanju dozvola i sporo donošenje regulatornih odluka.
Dodatnu neizvjesnost stvara i činjenica da investitori još čekaju odluke vlasti o komercijalnim baterijskim projektima koji su kroz veoma konkurentan proces podnijeli zahtjeve za priključenje na mrežu.
Zacharias smatra da će upravo ubrzano uvođenje baterijskih sistema i veće uključivanje tih kapaciteta na tržištima pomoćnih usluga biti presudni za povećanje fleksibilnosti sistema tokom 2026. i 2027. godine.
Rumunija: Solarni bum otvara prostor za energiju vjetra
Rumunija je posljednjih godina postala jedna od najuspješnijih solarnih priča u regionu. Značajna unapređenja u procedurama izdavanja dozvola omogućila su izuzetno kratke rokove razvoja projekata, što je privuklo veliki broj investitora.
Takva dinamika sada dovodi do promjene fokusa tržišta. Prema riječima Mihaele Nyerges, upravljačke partnerke kompanije Nyerges & Partners i članice upravnog odbora Rumunskog udruženja za obnovljive izvore energije (RPIA), investitori sve više pažnje usmjeravaju ka energiji vjetra.
Kako navodi, solarni projekti postaju sve dostupniji kupcima, dok interesovanje za vjetroelektrane raste do te mjere da konkurencija za kvalitetne projekte postaje sve intenzivnija. Kao odgovor na taj trend, rumunska vlada je prilagodila raspodjelu kapaciteta na aukcijama kako bi više podrške usmjerila prema razvoju energije vjetra.
Ipak, Nyerges smatra da će vjetroelektrane teže ponoviti uspjeh koji je solarna energija ostvarila posljednjih godina. Razlog su i dalje prisutne administrativne prepreke, kao i izazovi vezani za priključenje novih projekata na elektroenergetsku mrežu.
Istovremeno, na tržištu se ubrzano razvija novi trend – kombinovanje obnovljivih izvora sa sistemima za skladištenje energije.
„Više nije pitanje da li treba ulagati u skladištenje energije, već koliko brzo ga možete implementirati“, poručila je Nyerges.
Sve veći broj investitora dodaje baterijske sisteme uz solarne elektrane, dok integracija skladištenja energije postaje gotovo standardni dio pojedinih investicionih transakcija. Takav pristup podstiču i državne institucije koje u hibridnim projektima vide važan alat za povećanje fleksibilnosti mreže.
I pored toga, najveća prepreka daljem razvoju obnovljivih izvora ostaje pristup mreži. Rumunija se suočava sa ozbiljnim problemima zagušenja elektroenergetskog sistema, zbog čega su vlasti nedavno napustile princip „prvi dođe, prvi uslužen“ i uvele novi sistem raspodjele kapaciteta sa ciljem smanjenja redova za priključenje.
Za investitore je, međutim, podjednako važno pitanje regulatorne stabilnosti. Nyerges upozorava da su pojedine ranije političke odluke, među kojima je bila i zabrana ugovora o kupovini električne energije (PPA), gotovo deceniju usporavale ulaganja u nove proizvodne kapacitete. Zbog toga smatra da je predvidiv regulatorni okvir često važniji od čestih izmjena propisa.
Bugarska: Baterije već mijenjaju tržište električne energije
Za razliku od Grčke i Rumunije, Bugarska tek pokušava da ubrza razvoj energije vjetra nakon godina zaostajanja za susjednim državama.
Prema riječima Miglene Stoilove, predsjednice Bugarskog udruženja za energiju vjetra (BGWEA), zemlja trenutno raspolaže portfoliom projekata ukupne snage oko 4 GW. Dio tih projekata već je obezbijedio finansiranje i nalazi se u poodmakloj fazi razvoja.
Stoilova procjenjuje da bi najmanje polovina planiranih kapaciteta mogla biti puštena u rad do 2030. godine, dok se oko 200 MW novih vjetroelektrana očekuje već do kraja naredne godine.
Ipak, realizaciju usporavaju nedostatak institucionalne podrške i spora primjena evropskih reformi koje bi trebalo da pojednostave proces izdavanja dozvola. Kako navodi Stoilova, od početne ideje do spremnosti za izgradnju vjetroelektrane često prođe između četiri i pet godina.
Tokom konferencije pozvala je i na uvođenje modela ugovora za razliku (CfD), ocjenjujući da bi takav mehanizam donio korist i potrošačima i proizvođačima kroz stabilnije cijene i sigurnije investicione uslove.
Dok razvoj vjetroelektrana tek dobija zamah, baterijski sistemi već ostavljaju vidljiv trag na tržištu električne energije.
Prema riječima Valeryja Drenikova, predsjednika Udruženja trgovaca energijom Bugarske (ATEB), baterije sve više preuzimaju ulogu premještanja solarne energije iz perioda najveće proizvodnje u sate kada je potrošnja najveća.
Posljedice su već vidljive na tržišnim cijenama. Tokom maja su cijene električne energije u satima intenzivne solarne proizvodnje porasle za oko osam eura po megavat-satu, dok su večernje vršne cijene pale za približno 50 eura po megavat-satu zahvaljujući energiji koju su baterije vratile u sistem.
Istovremeno, promjena proizvodne strukture donosi i nove izazove. Kako konvencionalne elektrane smanjuju proizvodnju, Bugarska bilježi rast noćnih cijena električne energije od oko 40 eura po megavat-satu, što je posljedica manjka stabilne bazne proizvodnje tokom noćnih sati.
Tri tržišta sve više funkcionišu kao jedna cjelina
Razvoj obnovljivih izvora energije i sistema za skladištenje ne utiče samo na pojedinačne države. On postepeno mijenja i način funkcionisanja regionalnog tržišta električne energije. Prema ocjenama učesnika konferencije, sve snažnije povezivanje Bugarske, Rumunije i Grčke dovodi do sve tješnje integracije tržišta, pa ova tri nacionalna sistema sve više funkcionišu kao jedinstvena energetska regija.
U takvom okruženju, smatra Drenikov, ključnu ulogu imaće digitalizacija, automatizacija i napredni sistemi prognoziranja proizvodnje i potrošnje električne energije.
Istovremeno, pozvao je operatore prenosnih sistema da povećaju transparentnost i javnosti omoguće pristup podacima u realnom vremenu o punjenju i pražnjenju baterija, instaliranim kapacitetima za skladištenje energije i uslovima na tržištu balansiranja.
Poruka iz Sofije bila je prilično jasna. Region više nema problem nedostatka interesovanja za obnovljive izvore energije. Naprotiv, solarne elektrane niču rekordnim tempom, baterijski sistemi postaju sastavni dio novih projekata, a investitori traže nove prilike u sektoru energije vjetra. Pitanje koje sada dolazi u prvi plan jeste koliko brzo elektroenergetske mreže, regulativa i tržišni mehanizmi mogu pratiti promjene koje energetska tranzicija donosi.
J.M.
Izvor: Renewables Now
Naslovna fotografija: Unsplash
