Solarne elektrane: svjetski i regionalni primjeri

Uz razvoj inovativnih ideja naučnika u cilju prevazilaženja ograničenja, solarne farme bi mogle uskoro postati budućnost globalnih izvora energije. Naučnici su takođe predvidjeli da će solarna energija, u ne tako dalekoj budućnosti, doprinositi proizvodnji četvrtine svjetske energije.

Solarne elektrane su fotonaponski sistemi i inslatacije velikih razmjera u kojima se fotonaponski paneli ili druga sredstva za sakupljanje solarne energije, poput koncentrovanih solarnih sistema, koriste za sakupljanje sunčeve energije.

Solarne elektrane se još nazivaju i solarni parkovi, odnosno solarne farme. Za razliku od stambenih i komercijalnih sistema, solarne farme su centralizovane i obično se sastoje od prizemljenih solarnih panela instaliranih na velikim površinama.

Savremena istraživanja pokazuju da zemljište na kojem se grade solarne elektrane može biti i stanište određenim biljnim i životinjskim vrstama poput usjeva kojima ne odgovara direktno izlaganje sunčevim zracima.

Prednosti solarnih elektrana

Solarne elektrane stvaraju čistu energiju, ne emitujući pri tome ugljen-dioksid, i na taj način ne nasose štetu životnoj sredini. Neki solarni projekti, poput onih koji se grade za napajanje data centara ili drugih velikih potrošača električne energije, mogu biti namijenjeni isključivo za njihovo snabdijevanje energijom.

Instalisana snaga solarnih postrojenja na solarnim farmama može se kretati u opsegu od 10 MW pa do preko 1000 MW. Prema nekim istraživanjima, potrebno je približno 25 hektara zemljišta za svakih 5 MW snage koji mogu napajati oko 1500 kuća.

Solarne farme su zbog potrebe za velikom površinom zemljišta najviše razvijene u ruralnim područjima. Da bi se dobilo odobrenje za izgradnju solarnih elektrana potrebne su temeljne procedure planiranja. Planiranje uključuje razmatranje pogodnosti lokacije, ali i ispitivanje uticaja na životnu sredinu.

Uprkos visokim početnim troškovima izgradnje solarnih farmi, očekivani benefiti daleko premašuju inicijalni ulog.

Uz razvoj inovativnih ideja naučnika u cilju prevazilaženja ograničenja, solarne farme bi mogle uskoro postati budućnost globalnih izvora energije. Predviđanja su da će solarna energija, u ne tako dalekoj budućnosti, zadovoljavati četvrtinu svjetskih potreba za električnom energijom.

Pet najvećih solarnih farmi

Predstavljamo Vam pet najvećih solarnih farmi na svijetu.

Solarna elektrana (Noor Complex Solar Power Plant), Maroko

Kompleks Nur je najveće postrojenje za koncentrovanu solarnu energiju na svijetu, smješteno u pustinji Sahara. Projekat ima kapacitet od 580 megavata i očekuje se da će obezbijediti električnu energiju za preko milion ljudi nakon što bude završen. Prva faza kompleksa Nur dio je trodjelnog projekta, čiji je trenutni kapacitet 160 MW od ukupnih 580, a koja je već smanjila emisiju ugljenika u zemlji za stotine hiljada tona godišnje otkako je puštena u rad 2016. 

Solarna farma Tamil Nadu, Indija

Ova solarna farma u južnoj državi Tamil Nadu u Indiji ima kapacitet od 648 megavata i prostire se na površini od 10 kvadratnih kilometara. Prije pet godina, ovaj projekat se smatrao najvećom solarnom elektranom na jednom mjestu. Projekat se sastoji od 2,5 miliona pojedinačnih solarnih modula, a cijena izgradnje iznosi oko 679 miliona dolara. Očekuje se da će punim kapacitetom solarna elektrana proizvoditi dovoljno električne energije za napajanje približno 150.000 domova.

Sunčani park na hidrocentrali Longijankia (Longiangkia), Kina

Prostirući se na više od 25 kvadratnih kilometara, solarni park na hidrocentrali Longijakia sastoji se od četiri miliona solarnih panela. Ogromna veličina elektrane i kapacitet od 850 megavata učinili su je najvećom solarnom farmom na svijetu u februaru 2017. Ovaj impresivni solarni projekat nalazi se u kineskoj provinciji Kingai. Park godišnje proizvede oko 220 gigavat sati električne energije sa kojima se može napajati 200.000 domaćinstava.

Karnul solarni park (Kurnool Ultra Mega Solar Park), Indija

Sa izgradnjom solarnog parka brane Longijankia, Kina je preuzela titulu države sa najvećom solarnom farmom, međutim, Indija je povratila titulu kada je napravila  park instalisane snage 1.000 megavata. Ovaj solarni park, koji se prostire na površini od 23 kvadratna kilometra, pušten je u pogon u maju 2017. godine, a do oktobra iste godine, već je uštedio preko 700.000 tona ugljen-dioksida. Pri povoljnim vremenskim uslovima, ova solarna elektrana u stanju je da proizvede više od 8 GWh dnevno, dovoljno da se zadovolji cjelokupna potražnja za električnom energijom u okrugu Karnul.

Solarni park – Pavagada, Indija

Pavagada solarni park, kapaciteta 2.050 MW, prostire se na 52,5 kvadratnih kilometara u pet sela. Elektrana je završena 2019. godine i treća je po veličini u svijetu, a količina električne energije koju proizvodi dovoljna je za napajanje oko 700.000 domaćinstava.

Badla solarni park (Bhadla Solar Park) – Radžastan, Indija

Badla solarni park trenutno je najveća fotonaponska elektrana na svijetu čija je instalisana snaga 2245 MW. Prostire se na impozantnih 5.300 hektara, a visina investicije iznosila je 1,1 milijardi EUR.

Solarne elektrane u regionu

Solarna elektrana u Hrvatskoj

Najveća solarna farma u Hrvatskoj počela je sa radom prošle godine na ostrvu Vis.

Solarna elektrana ima instalisanu snagu 3,5 megavata, a velika je kao deset fudbalskih terena.

Energijom koju će solarna elektrana proizvoditi napajaće se oko 1.600 domaćinstava na cijelom ostrvu, ali i susjedno Biševo. Izgradnjom solarne elektrane, ostrvo Vis dobilo je vlastiti izvor obnovljive energije i veću sigurnost snabdijevanja električnom energijom, posebno u periodima povećane potrošnje tokom turističke sezone.

Solarna elektrana u Srbiji površine 13.600 metara kvadratnih

Solarna farma u selu Velesnica u opštini Kladovo (Srbija), instalisane snage dva megavata i ukupne površine panela 13.600 metara kvadratnih, prostire se na 4,5 hektara zemjišta, a puštena je u rad 2014. godine. Kladovo je tako poslije najveće hidroelektrane Ðerdap dobilo i najveću solarnu elektranu u Srbiji, čime je ta opština postala veliki proizvođač električne energije.

Elektrana u ljetnjim mjesecima, kada su najsunčaniji dani, proizvodi polovinu struje neophodne za snabdijevanje Kladova.

Solarna elektrana Briska Gora, Crna Gora

Planirana godišnja proizvodnja solarne elektrane Briska Gora, nakon završetka obje faze projekta, trebalo je da iznosi oko 450 GWh električne energije godišnje.

Kraj prošle godine prvobitno je bio označen kao datum završetka izgradnje.

Vlada je nedavno stavila van snage zaključke od 1. oktobra 2020. godine, kojim je bilo predviđeno povećanje zone za izgradnju solarne elektrane na Briskoj Gori i povećanje kapaciteta tog energetskog objekta sa 118 na 262 megavata.

Ranijim zaključkom bila je donešena odluka o izmjeni prostorno-urbanističkog plana opštine Ulcinj, čime je bilo predviđeno povećanje zone za izgradnju solarne elektrane na Briskoj Gori sa 467ha na 925,25 hektara, a prepoznate su tri prostorne cjeline u okviru zone za izgradnju solarnih elektrana.

Solarna elektrana na krovu i parkingu upravne zgrade Elektroprivrede Crne Gore u Nikšiću, završena je i spremna za proizvodnju električne energije.

Izgradnju fotonaponskog sistema EPCG počela je u novembru prošle godine, nakon sveobuhvatnih stručnih analiza i odluke menadžmenta EPCG da, kroz realizaciju projekta „Energetska obnova i adaptacija upravne zgrade EPCG AD Nikšić“, upravnu zgradu učini energetski neutralnim objektom.

Izgradnja solarnih elektrana na parkingu i krovu upravne zgrade pripada prvoj fazi projekta i obezbijediće oko 40 odsto energije za pokrivanje energetskih potreba ovog objekta, odnosno oko 500 hiljada kWh električne energije godišnje.

Na krovu upravne zgrade i parkingu EPCG postavljeno je preko hiljadu solarnih panela, instalisane snage 322 kW, a godišnja ušteda iznosiće oko 140.000 EUR. 

Prir: M.L.

Izvori: Renewable Energy World,Azo Cleantech,Energy,Origin,BizLife,Investitor, EPCG

Foto ilustracije: Engineer Live,Solar TV Tech,Deccan Herald,Solar Energy,Daily mail,Morski HR,eKapija

Pratite ECOPORTAL.ME na Instagramu

Čitajte još

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *