Solarna energija bi već početkom naredne decenije mogla preuzeti vodeću ulogu u globalnoj proizvodnji električne energije. To pokazuje posljednji izvještaj kompanije BloombergNEF, koji predviđa da će solarne elektrane do 2030. godine postati najveći svjetski izvor energije bez emisija ugljenika, a dvije godine kasnije i najveći pojedinačni izvor električne energije uopšte.
Takav razvoj, prema analitičarima BloombergNEF-a, pokreću prije svega pad cijena solarnih tehnologija i ogromno širenje proizvodnih kapaciteta, koji već sada premašuju trenutnu globalnu potražnju. Istovremeno, svijet ulazi u period snažnog rasta potrošnje električne energije, podstaknutog širenjem električnih vozila, ubrzanim razvojem data centara, rastom populacije i intenzivnijom industrijskom aktivnošću.
U izvještaju “New Energy Outlook 2026” navodi se da će upravo potreba za stabilnim i cjenovno prihvatljivim snabdijevanjem strujom usmjeravati zemlje ka tehnologijama koje mogu proizvesti najviše energije uz najniže troškove. Solarna energija se u toj računici već sada pokazuje kao ključni kandidat.
Posebnu pažnju analitičari posvećuju eksplozivnom rastu data centara, koji postaju jedan od najvećih novih potrošača električne energije na svijetu. Globalni kapacitet data centara dostigao je tokom 2025. godine 84 GW, dok je njihova ukupna potrošnja struje iznosila oko 500 TWh, odnosno 1,9% ukupne svjetske potrošnje električne energije. To predstavlja godišnji rast od čak 20%.
Procjene pokazuju da će se taj trend nastaviti. Do 2050. godine data centrima će biti potrebno više nego dvostruko više električne energije nego danas tj. oko 1.114 TWh, što će činiti približno 3,6% ukupne globalne potrošnje struje. To znači da bi gotovo desetina svjetske potražnje za električnom energijom mogla biti povezana upravo sa radom digitalne infrastrukture.
BloombergNEF procjenjuje da će takav rast zahtijevati veliko proširenje energetskih kapaciteta širom svijeta. Prema njihovom modelu zasnovanom na najnižim troškovima, do sredine vijeka moglo bi biti potrebno oko 1.000 GW velikih solarnih elektrana, 400 GW baterijskih sistema za skladištenje energije, 370 GW gasnih elektrana i dodatnih 110 GW kapaciteta na ugalj.
Iako bi elektrane na fosilna goriva činile svega petinu novih energetskih kapaciteta, očekuje se da će one obezbjeđivati više od polovine dodatne električne energije potrebne data centrima. Razlog za to leži u potrebi za stabilnim i kontinuiranim napajanjem, što podrazumijeva i izgradnju novih gasnih elektrana, ali i produžen rad postojećih termoelektrana na ugalj.
Istovremeno, električna vozila nastavljaju da smanjuju globalnu potražnju za naftom. Ipak, najveće smanjenje emisija ugljenika, prema analizi BloombergNEF-a, i dalje dolazi kroz zamjenu proizvodnje iz uglja obnovljivim izvorima energije, baterijskim sistemima i dijelom proizvodnjom iz gasa. U scenarijima koji podrazumijevaju strože klimatske politike i postizanje klimatske neutralnosti, postepeno opada i potražnja za naftom i za gasom.
Solarna energija je već prošla kroz period izuzetno brzog rasta. Globalni instalisani kapaciteti porasli su sa 75 GW u 2016. godini na čak 655 GW tokom 2025. godine. BloombergNEF očekuje da će se rekordni tempo izgradnje nastaviti, kako kroz velike solarne parkove, tako i kroz manje, decentralizovane sisteme. Ipak, analitičari ne očekuju dramatično ubrzanje rasta u narednih nekoliko godina, već stabilan nastavak već započetog trenda.
Pad cijena baterija dodatno ubrzava razvoj skladištenja energije. BloombergNEF procjenjuje da bi ukupni globalni kapacitet baterijskih sistema mogao porasti gotovo 17 puta — sa 223 GW u 2025. godini na čak 3,8 TW do 2035. godine. Zemlje širom svijeta nastoje da na taj način povećaju fleksibilnost elektroenergetskih mreža i energetsku sigurnost.
Ipak, analitičari upozoravaju da baterijski sistemi imaju i svoja ograničenja. Kako raste udio obnovljivih izvora energije, rastu i tehnički i ekonomski izazovi skladištenja energije. Tehnologije dugotrajnog skladištenja još uvijek nijesu dostigle nivo široke komercijalne primjene, pa energetski sistemi i dalje ostaju djelimično oslonjeni na fosilna goriva.
Globalne investicije u energetsku tranziciju tokom 2025. godine dostigle su rekordnih 2,3 milijarde dolara. Međutim, BloombergNEF procjenjuje da će za ostvarenje ciljeva klimatske neutralnosti do 2050. godine biti potrebna znatno veća ulaganja, prije svega u tehnologije sa niskim emisijama ugljenika.
Iako svijet i dalje ulaže ogromna sredstva u fosilna goriva, analitičari smatraju da je scenario zadržavanja globalnog zagrijavanja znatno ispod 2°C i dalje dostižan. Ipak, mogućnost ograničavanja zagrijavanja na 1,5°C, prema njihovoj procjeni, praktično je izgubljena.
BloombergNEF smatra da bi razvoj čistih energetskih tehnologija ipak mogao pomoći da se rast globalne temperature ograniči na oko 1,81°C, ali samo uz mnogo veća godišnja ulaganja od rekordnih 2,3 milijarde dolara zabilježenih tokom 2025. godine.
J.M.
Naslovna fotografija: Magnific
