SmartWB je projekat koji se fokusira na inoviranje nastavnih planova i programa u oblasti gradnje i urbanog razvoja u skladu sa novim zahtjevima EU, sa naglaskom na ,,zelenoj” politici i energetskoj efikasnosti. U sklopu projekta nedavno su predstavljena dva značajna izveštaja koja pružaju sveobuhvatnu analizu izazova u cilju urbanog razvoja sa kojima se suočavaju zemlje Zapadnog Balkana i predlažu inovativna rješenja za uspješno prevazilaženje ovih problema.
Olga Ćalasan, građevinski inženjer i saradnica na Građevinskom fakultetu u Podgorici, objašnjava da kada je riječ o Zapadnom Balkanu, fokus je stavljen na Crnu Goru, Albaniju i Bosnu i Hercegovinu.
-Sve tri zemlje su aktuelni kandidati za ulazak u Evropsku Uniju, a da bi se postigao ovaj cilj, potrebno je dati prioritet aktuelnim politikama na temu klimatski pametnog urbanog razvoja. Stoga, izvještaj pod nazivom „Izvještaj o regionalnim problemima zemalja Zapadnog Balkana u vezi sa urbanim razvojem“ identifikuje niz izazova u cilju urbanog razvoja specifičnih za Crnu Goru i zemlje okruženja. Samo neki od njih su neodrživo upravljanje i potrošnja prirodnih resursa, značajni gubici u sistemima vodosnabdijevanja, neracionalno iskorišćenje vodnih resursa, neadekvatno prečišćavanje otpadnih voda i upravljanje otpadom, i nedostatak javne i političke svijesti o principima održivog urbanog razvoja. Izveštaj naglašava potrebu za usvajanjem principa cirkularne ekonomije kako bi se preoblikovali neodrživi modeli potrošnje i proizvodnje i poziva na poboljšanje prakse u energetskoj efikasnosti, održivoj izgradnji i recikliranju i boljem iskorišćenju resursa – ističe ona.
Kako navodi, naglašava se važnost integracije klimatskih politika, povećanja budžetskih izdvajanja za ekološke inicijative i poboljšanja koordinisanog rada za rješavanje uticaja klimatskih promjena.
-Sve pomenuto ima za cilj iskorak i napredak u prostornim urbanističkim planiranjima, standardima kvaliteta izgradnje i povećanoj upotrebi obnovljivih izvora energije. Drugi rezultat projekta pod nazivom „Izvještaj o klimatski prihvatljivim i inovativnim rješenjima u urbanom razvoju“, sumira ključne rezultate istraživanja u vezi sa gore pomenutim izazovima urbanog razvoja i potencijalnim rješenjima širom Zapadnog Balkana. S jedne strane, u izvještaju su identifikovana regionalna pitanja vezana za klimatski pametni urbani razvoj, a zatim opisane inicijative i politike EU u vezi sa ovim pitanjem, uključujući nacionalnu implementaciju u nekoliko država članica EU (+ Norveška i Srbija). Pored toga, istaknuti su primjeri najbolje prakse o realizovanim mjerama u ovim zemljama. S druge strane, izvještaj se fokusira i na zaključke radionice o klimatskim i inovativnim rješenjima održanoj u Beču, koja je poslužila da se pronađu razlike i sinergije među zemljampolitika. Urađena je SWOT analiza, koja je pomogla u identifikaciji prednosti i slabosti sistema, mogućnosti unapređenja i prijetnji na putu klimatski pametnog urbanog razvoja zemalja Zapadnog Balkana – objašnjava Ćalasan.
Prema njenim riječima, ovaj sveobuhvatni izveštaj naglašava jaku potrebu za energetski efikasnim projektima zgrada, usvajanjem cirkularne ekonomije, pravilnim održavanjem vodovodnih sistema, upravljanje otpadom i dr.
-Takođe, izvještaj upućuje i na evidentan nedostatak svijesti o efikasnom korišćenju i održivom raspolaganju prirodnim resursima, što je i prouzrokovalo trenutne neodržive modele potrošnje. U cilju jačanja inicijativa za urbani napredak Crne Gore, Albanije i Bosne i Hercegovine, izvještaj preporučuje integraciju najboljih praksi iz politike Evropske Unije. Iako pretežno postoje zakonski okviri i smjernice, implementacija strategija i politika često izostaje. Osim toga, neophodno je i značajno poboljšanje javne infrastrukture uključujući efikasno upravljanje vodnim resursima i otpadom, jačanje svijesti o značaju reciklaže i održivom razvoju, i stavljanja u fokus zaštite životne sredine – navodi Ćalasan.
Ona objašanjava da bio se trebalo unaprijediti obrazovanje kako bi se premostile praznine u znanju i praksi klimatski pametnog urbanog razvoja između država članica EU i zemalja Zapadnog Balkana.
-U skladu sa tim, projekat ima za cilj da uputi na identifikovanje i riješavanje nedostataka u nastavnim planovima i programima visokog obrazovanja. Put do ovog cilja je detaljno obrađen u narednim izvještajima koji su fokusirani na jačanje kapaciteta u zemljama Zapadnog Balkana. Sveobuhvatni cilj je da se obezbijedi trajna ekološka i ekonomska dobit za Crnu Goru, Albaniju i Bosnu i Hercegovinu, podstičući pomak ka održivoj ekonomiji i podizanju svijesti o prednostima i značaju održivog urbanog napretka. SmartWB projekat nastoji da se uhvati u koštac sa ovim izazovima kroz inoviranje nastavnih planova i programa i ojačanu saradnju između akademske i neakademske sfere, praveći put održivijoj urbanoj perspektivi u Crnoj Gori i šire – zaključuje Ćalasan.
Prir. M.V.