Poremećaji na globalnom tržištu nafte, izazvani ratom u Iranu, ponovo su pokazali koliko su cijene goriva osjetljive na geopolitičke krize. Rast cijena na pumpama već se osjeća širom svijeta, a nova analiza ukazuje da bi posljedice mogle biti znatno veće za vozače automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem nego za vlasnike električnih vozila.
Prema procjeni organizacije Transport & Environment, koja se bavi promocijom čiste energije u transportu, vozači automobila na benzin i dizel u Evropi mogli bi biti pogođeni i do pet puta jače od vozača električnih vozila ukoliko se cijena nafte zadrži iznad 100 dolara po barelu. Na osnovu iskustva iz posljednjeg velikog naftnog šoka nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, procjenjuje se da bi trošak vožnje na 100 kilometara za vozila na fosilna goriva mogao porasti na 14,20 eura, što je povećanje od 3,80 eura, dok bi kod električnih automobila isti trošak porastao na oko 6,50 eura, odnosno za svega 0,70 eura.
Razlike u uticaju rasta cijena energenata zavise, u svakoj državi pijedinačno, prije svega od cijene električne energije i načina na koji se ona proizvodi. Ipak, osnovni zaključak ostaje isti: vozači električnih vozila generalno su manje izloženi šokovima na tržištu nafte, jer cijene električne energije ne prate kretanje cijene sirove nafte u istoj mjeri kao cijene goriva na pumpama. Iako veća cijena nafte može povećati troškove proizvodnje električne energije, cijene struje su u pravilu stabilnije i rjeđe doživljavaju nagle skokove.
Dodatnu otpornost električnim vozilima daje činjenica da se mogu napajati iz obnovljivih izvora energije. Za razliku od fosilnih goriva, energija iz vjetra i sunca nije direktno pogođena krizama na tržištu nafte i gasa, što dugoročno smanjuje zavisnost od globalnih političkih i ekonomskih potresa.
„Električni automobili su najbolji način da se ovakve situacije ubuduće izbjegnu“, izjavio je Lucien Mathieu, direktor za sektor automobila u organizaciji Transport & Environment. „Donald Trump ili Ajatolah mogu da kontrolišu slavine nafte, ali ne mogu da kontrolišu vjetar i sunce.“
Evropska unija je planirala da nakon 2035. godine praktično okonča prodaju novih automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem, ali je nakon pritiska dijela auto-industrije i pojedinih političkih lidera ta politika ublažena, pa je ostavljena mogućnost da se određeni modeli sa klasičnim motorima prodaju i nakon tog roka.
Električna vozila već sada imaju vidljiv uticaj na smanjenje zavisnosti Evrope od uvoza nafte. Prema procjenama Transport & Environment-a, samo prošle godine je za potrebe putničkih automobila u Evropsku uniju uvezeno oko milijardu barela nafte, vrijednih približno 67 milijardi eura. Istovremeno, više od osam miliona električnih vozila na evropskim putevima spriječilo je potrošnju oko 46 miliona barela, čime je ušteđeno oko 2,9 milijardi eura.
Trend rasta broja električnih vozila u Evropi se nastavlja. Iako je, prema podacima agencije Reuters, globalna prodaja električnih automobila u februaru pala za 11%, prije svega zbog pada od 32% u Kini i 35% u Sjevernoj Americi, u Evropi je istovremeno zabilježen rast od 21%.
Sličan zaključak iznosi i Međunarodna agencija za energiju, koja ocjenjuje da će prelazak na više elektrifikovan, efikasniji i obnovljivim izvorima bogat energetski sistem smanjiti ukupnu izloženost nestabilnim cijenama fosilnih goriva.
Zbog toga se, uz koristi za kvalitet vazduha i veću energetsku efikasnost, električna vozila sve češće posmatraju i kao način zaštite od nepredvidivih promjena na globalnom tržištu energenata, promjena koje se očigledno najbrže i najjače osjete upravo na pumpama.
J.M.
Naslovna fotografija: Free-pik
