Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) u svom novom izvještaju upozorava da se globalni elektroenergetski sistem nalazi na tački ozbiljne promjene. Ne samo zbog klimatskih ciljeva ili političkih odluka, već prije svega zbog ekonomije proizvodnje električne energije koja se ubrzano mijenja u korist obnovljivih izvora.
Prema analizi ove međunarodne organizacije, sistemi koji kombinuju solarnu energiju, energiju vjetra i baterijsko skladištenje već danas, u određenim djelovima svijeta, mogu proizvoditi električnu energiju jeftinije od novih elektrana na ugalj i gas. Istovremeno, za razliku od ranijih ograničenja obnovljivih izvora, takvi sistemi mogu obezbijediti i kontinuirano napajanje električnom energijom, tokom svih 24 sata.
To je jedna od ključnih poruka izvještaja „24/7 renewables: The economics of firm solar and wind“, u kojem IRENA pokušava da pokaže kako se debata o obnovljivim izvorima postepeno pomjera sa pitanja ekologije prema pitanjima energetske sigurnosti, stabilnosti mreže i dugoročne isplativosti.
Obnovljivi izvori više nisu samo „zelena alternativa“
Dugo je jedan od glavnih argumenata protiv solarne i vjetroenergije bio taj da njihova proizvodnja zavisi od vremenskih uslova i da zbog toga ne mogu predstavljati stabilan oslonac elektroenergetskog sistema. Međutim, kombinacija obnovljivih izvora sa baterijskim skladištenjem sada mijenja upravo taj segment.
IRENA navodi da takozvani „stabilni nivelisani troškovi električne energije“ za solarne sisteme sa skladištenjem već sada u pojedinim regionima iznose između 54 i 82 američka dolara po megavat-satu. Poređenja radi, nove elektrane na ugalj u Kini proizvode električnu energiju po cijeni od 70 do 85 dolara po megavat-satu, dok troškovi novih gasnih elektrana širom svijeta premašuju 100 dolara.
Drugim riječima, obnovljivi izvori energije više nisu samo ekološki poželjna opcija, već postaju i ekonomski konkurentnije rješenje.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija António Guterres u izvještaju navodi da je posljednja velika energetska kriza pokazala „stvarnu cijenu zavisnosti od fosilnih goriva“, dodajući da energija iz obnovljivih izvora sve više postaje „najpristupačnija, najpouzdanija i najsigurnija opcija“.
Pad cijena tehnologije promijenio energetsku računicu
Veliki dio ove promjene povezan je sa snažnim padom troškova tehnologija tokom prethodnih petnaest godina.
Prema podacima IRENA-e, od 2010. godine investicioni troškovi za solarne fotonaponske sisteme pali su za čak 87%. Troškovi kopnenih vjetroelektrana smanjeni su za 55%, dok je cijena baterijskog skladištenja pala za čak 93%.
Takav razvoj tehnologije sada direktno utiče i na cijenu kombinovanih sistema proizvodnje i skladištenja energije. IRENA navodi da su troškovi solarnih sistema sa baterijama pali sa više od 100 američkih dolara po megavat-satu 2020. godine na između 54 i 82 dolara u 2025.
Kod sistema koji kombinuju energiju vjetra i skladištenje, procjene za 2025. godinu kreću se od oko 59 dolara po megavat-satu u Mongoliji do između 88 i 94 dolara u Brazilu, Njemačkoj i Australiji.
Organizacija očekuje da će se taj trend nastaviti i tokom naredne decenije. Do 2030. godine troškovi bi mogli dodatno pasti za oko 30%, a do 2035. za približno 40% Na lokacijama sa najboljim uslovima moguće su i cijene niže od 50 dolara po megavat-satu.
Važan aspekt je i brzina realizacije projekata. Dok za izgradnju novih gasnih elektrana često treba više godina, hibridni sistemi obnovljivih izvora i skladištenja energije u mnogim slučajevima mogu biti implementirani za godinu do dvije.
Energetska sigurnost postaje jednako važna kao i dekarbonizacija
Izvještaj posebno naglašava da se značaj ovakvih sistema više ne posmatra samo kroz smanjenje emisija ugljen-dioksida.
IRENA smatra da obnovljivi izvori dostupni 24 sata dnevno mogu pomoći u smanjenju pritiska na elektroenergetske mreže, ublažavanju cjenovnih oscilacija i obezbjeđivanju električne energije tokom perioda visoke potrošnje i visokih tržišnih cijena. To postaje posebno važno u trenutku kada ogromnu količinu energije počinju da troše data centri, sistemi vještačke inteligencije i veliki industrijski kompleksi.
Generalni direktor IRENA-e Francesco La Camera smatra da ovakvi podaci direktno osporavaju dugogodišnju tvrdnju da obnovljivi izvori nisu pouzdani.
„Obnovljiva energija dostupna 24/7 sada je troškovno konkurentna fosilnim gorivima“, navodi La Camera.
On upozorava i na rastuće geopolitičke rizike na tržištima nafte i gasa, uključujući poremećaje u Hormuškom zalivu, kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine energentima. Upravo zbog toga, smatra IRENA, otporniji i decentralizovaniji sistemi zasnovani na obnovljivim izvorima mogli bi igrati važnu ulogu u jačanju energetske sigurnosti i stabilnosti cijena.
Otvaraju se mogućnosti i za industrije koje je teško dekarbonizovati
IRENA u izvještaju ukazuje i na još jedan važan aspekt razvoja ovakvih sistema – mogućnost njihove primjene u industrijama koje je teško dekarbonizovati.
To se prije svega odnosi na proizvodnju sintetičkih goriva i druge energetski intenzivne procese koji zahtijevaju stabilno i kontinuirano napajanje električnom energijom. U takvim slučajevima ključna je visoka iskorišćenost postrojenja, a ona se, prema ocjeni organizacije, lakše postiže kombinovanjem više obnovljivih izvora nego oslanjanjem na samo jednu tehnologiju.
Zbog toga IRENA zaključuje da se globalni elektroenergetski sistemi postepeno pomjeraju prema novom modelu, u kojem će hibridni sistemi obnovljivih izvora i skladištenja energije imati mnogo važniju ulogu nego danas.
Promjena se, kako pokazuje ovaj izvještaj, više ne zasniva samo na klimatskim ambicijama i političkim obećanjima. Sve više je pokreću i tržišna logika, tehnološki razvoj i potreba za stabilnijim energetskim sistemima.
Jasmin Murić
