Srbija je pokrenula novu fazu u razvoju jednog od najvažnijih energetskih infrastrukturnih projekata u Jugoistočnoj Evropi. Za učešće u projektu reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3 zainteresovanje je iskazalo šest kompanija, a proces njihove evaluacije je već počeo, saopštila je ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović.
Poziv za dostavljanje pisama o zainteresovanosti raspisan je u okviru Sporazuma o strateškoj energetskoj saradnji između Srbije i Sjedinjenih Američkih Država. Nakon završetka evaluacije, trebalo bi da bude uslijedi izbor kvalifikovanih kompanija koje će učestvovati u daljem razvoju projekta.
Đerdap 3 se već godinama pominje kao jedan od projekata koji bi mogao imati veliki značaj za stabilnost elektroenergetskog sistema Srbije. Njegova važnost dodatno raste u trenutku kada se u regionu sve više ulaže u vjetroelektrane i solarne elektrane, čija proizvodnja zavisi od vremenskih uslova i često ne prati u potpunosti potrebe potrošnje.
Zbog toga se pitanje velikih sistema za skladištenje električne energije sve jasnije nameće kao jedan od ključnih izazova energetske tranzicije. Reverzibilne hidroelektrane u tom procesu imaju posebnu ulogu, jer ne služe samo za proizvodnju struje, već i kao veliki sistemi za čuvanje energije.
Njihov princip rada razlikuje se od klasičnih hidroelektrana. Kada u sistemu postoji višak električne energije, naročito iz obnovljivih izvora, ta energija se koristi za pumpanje vode u gornju akumulaciju. Kada potrošnja poraste, ili kada proizvodnja iz vjetra i sunca oslabi, voda se ispušta iz gornje akumulacije i koristi za proizvodnju električne energije. Na taj način reverzibilne hidroelektrane omogućavaju elektroenergetskom sistemu da lakše izdrži oscilacije u proizvodnji i potrošnji. One pomažu u balansiranju mreže, smanjuju rizik od gubitka viškova energije iz obnovljivih izvora i doprinose većoj sigurnosti snabdijevanja.
Pored projekta Đerdap 3, ministarka Đedović Handanović potvrdila je da se ubrzavaju i pripreme za izgradnju reverzibilne hidroelektrane Bistrica, gdje se početak pripremnih radova očekuje ove godine.
Iako su Đerdap 3 i Bistrica različiti po obimu, njihova energetska logika je ista. Oba projekta treba da obezbijede fleksibilnost koja je potrebna sistemu u kojem se sve više oslanja na električnu energiju iz vjetra i sunca. Bez takve fleksibilnosti, rast obnovljivih izvora često prati i veći pritisak na mrežu, potreba za dodatnim balansiranjem i mogućnost ograničavanja proizvodnje onda kada je u sistemu ima više nego što može da se preuzme.
Zajedno, ova dva postrojenja trebalo bi da unaprijede balansiranje elektroenergetskog sistema Srbije, smanje ograničavanje proizvodnje iz obnovljivih izvora, ojačaju sigurnost snabdijevanja električnom energijom i omoguće dalju dekarbonizaciju elektroenergetskog sektora.
Prema podacima Ministarstva rudarstva i energetike Srbije, Đerdap 3 i Bistrica dio su šireg energetskog investicionog programa vrijednog 14,4 milijarde eura do 2035. godine. Tim planom Srbija nastoji da ojača energetsku sigurnost, modernizuje elektroenergetsku infrastrukturu i ubrza prelazak ka čistijem i otpornijem energetskom sistemu.
J.M.
Naslovna fotografija: EPS
