Savjet za pravednu tranziciju održao je danas u Vili Gorica svoju treću sjednicu, na kojoj su razmatrani dosadašnji rezultati energetske tranzicije u Crnoj Gori, planovi za razvoj Pljevalja, kao i aktivnosti usmjerene ka jačanju socijalne dimenzije tranzicije i stvaranju novih mogućnosti zapošljavanja.
Kako je saopšteno iz Ministarstva energetike i rudarstva, sjednicom je predsjedavao ministar Admir Šahmanović, koji je ocijenio da je Crna Gora u prethodnom periodu sprovela najintenzivniji paket reformi u oblasti energetske politike u posljednjih deset godina.
Govoreći o ključnim promjenama, Šahmanović je podsjetio da je usvajanjem Nacionalnog energetskog i klimatskog plana značajno unaprijeđen okvir energetske i klimatske politike. Posebno je istakao novi Zakon o energetici, kojim su preciznije uređene energetske djelatnosti, uslovi za njihovo obavljanje, organizacija tržišta električne energije i gasa, kao i mehanizmi za podsticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i visokoefikasne kogeneracije.
Ministar je naglasio da energetska politika ne predstavlja samo razvojno i ekonomsko pitanje, već i važan instrument socijalne sigurnosti. U tom kontekstu podsjetio je na novu uredbu kojom se ranjivim kupcima u potpunosti subvencioniše trošak električne energije do 600 kilovat-sati mjesečno, što, kako je naveo, omogućava zaštitu najugroženijih građana uz očuvanje stabilnosti energetskog sistema i usklađenost sa evropskim standardima.
Osvrćući se na konkretne rezultate ostvarene u energetskom sektoru, Šahmanović je izdvojio puštanje u rad prve faze vjetroparka Gvozd, snage 57 megavata. Prema njegovim riječima, riječ je o istorijskom iskoraku, budući da je Crna Gora nakon više decenija dobila prvi novi državni proizvodni objekat iz oblasti obnovljivih izvora energije. Istovremeno, već je ugovorena i naredna faza razvoja ovog projekta, koja predviđa dodatnih 20 megavata novih kapaciteta.
Napredak je, kako je saopšteno, ostvaren i u oblasti energetske efikasnosti. Umjesto planiranih 60.000 kvadratnih metara, obnovljeno je više od 120.000 kvadratnih metara javnih objekata, uključujući zdravstvene ustanove, što je rezultiralo značajnim energetskim uštedama.
Pored reformskih procesa i unapređenja zakonodavnog okvira, Ministarstvo energetike i rudarstva intenzivno radi na privlačenju investicija i jačanju međunarodne saradnje u energetskom sektoru. Šahmanović je podsjetio da je potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju sa Italijom otvoreno novo poglavlje regionalne integracije kroz povezivanje tržišta električne energije i nastavak realizacije druge žile podmorskog elektroenergetskog kabla između dvije države. Njegovom izgradnjom kapacitet prenosa električne energije između Crne Gore i Italije biće udvostručen.
Istovremeno, kroz međudržavne sporazume sa Francuskom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i aktivnosti na zaključivanju sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, Crna Gora nastoji da ojača saradnju sa vodećim globalnim akterima u energetici.
Među projektima koji bi mogli obilježiti naredni period posebno se izdvajaju formiranje zajedničke kompanije Masdar-Elektroprivreda Crne Gore, koja bi trebalo da ubrza realizaciju velikih projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije, kao i studija izvodljivosti koju sa japanskom kompanijom JERA sprovodi Ministarstvo energetike i rudarstva, a koja se odnosi na mogućnosti razvoja LNG sektora u Crnoj Gori.
Prema riječima ministra, svi ovi procesi imaju zajednički cilj – diverzifikaciju energetskog sektora, jačanje energetske sigurnosti i stvaranje uslova za održivi razvoj. Takvi projekti, kako je naveo, mogu doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta, jačanju stručnih kapaciteta i razvoju lokalnih zajednica.
Poseban dio sjednice bio je posvećen Pljevljima, gradu koji se nalazi u središtu procesa pravedne tranzicije. Razmatrani su projekti planirani kroz Budžet Crne Gore za 2026. godinu, socijalni aspekti tranzicije, kao i uspostavljanje Trening centra za zelene poslove, koji bi trebalo da pomogne prekvalifikaciji i sticanju novih znanja za potrebe tržišta rada budućnosti.
O značaju očuvanja radnih mjesta i stvaranja novih razvojnih mogućnosti govorio je i izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja Nemanja Laković.
On je istakao da je cilj menadžmenta kompanije očuvanje radnih mjesta i sigurnosti zaposlenih kroz otvoren dijalog sa sindikatima, lokalnom samoupravom, Vladom i nevladinim sektorom. Laković je poručio da Rudnik uglja ostaje opredijeljen za što duži nastavak rada u svojoj primarnoj djelatnosti, ali i da se paralelno planiraju projekti koji bi postepeno i transparentno trebalo da otvore novu razvojnu perspektivu za Pljevlja i sjever Crne Gore.
Sjednici su prisustvovali predstavnici državnih institucija, međunarodnih organizacija, lokalne samouprave, privrede i civilnog sektora. Među učesnicima su bili Katharina Gassner, viša ekonomistkinja za energetiku pri Svjetskoj banci, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić, kao i ministarka javnih radova Majda Adžović.
Tokom sjednice predstavljeni su i projekti koji će se kroz Zakon o budžetu Crne Gore za 2026. godinu realizovati u Pljevljima, a koje je predstavila ministarka Adžović.
Savjet je potvrdio više ključnih dokumenata i aktivnosti koje prate proces pravedne tranzicije, uključujući Mapu puta pravedne tranzicije sa Akcionim planom, kao i Plan sprovođenja obuka za prekvalifikacije u regionu uglja Pljevlja. Učesnici su upoznati i sa statusom izrade Plana pravedne tranzicije, konceptom daljinskog grijanja, te dosadašnjim komunikacionim aktivnostima.
J.M.
Naslovna fotografija: EPCG
