WWF (World Wide Fund for Nature)
POKRENI SE ZA PLANETU!
Priključi se velikom zoom događaju, 27. marta u 20:30h
https://www.wwfadria.org/sr/ukljuci_se/sat_za_nasu_planetu/
Sat za našu planetu (Earth Hour) pokrenut je u Sidneju 2007. godine kao građanska inicijativa u znak oglašavanja ljudi protiv klimatskih promjena i poziv na hitnu akciju. Na sat vremena posljednje subote u martu mjesecu, milioni ljudi širom svijeta isključuju svijetla kako bi izrazili simbolički čin podrške Zemlji.
Sat za našu planetu je 2020. godine prvi put održan onlajn. Uprkos izazovnim uslovima, učestvovalo je 190 zemalja i teritorija, a zabilježeno je više od 4,7 milijardi utisaka na globalnim društvenim mrežama.
Sat za našu planetu je naglo porastao i danas predstavlja najveću svjetsku građansku inicijativu za zaštitu prirode.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF pozvala je gradove, mjesta, kompanije i institucije da se pridruže inicijativi Sat za planetu Zemlju koja se održava danas od 20.30 sati.
Sve češće smo svjedoci djelovanja klimatskih promjena i u našem regionu. Ovo je već druga godina da Sat za planetu Zemlju, akciju zbog koje su milioni plesali i slavili na ulicama i trgovima širom svijeta, obilježavamo virtuelno, usljed okolnosti zbog pandemije COVID-19. To je jasan podsjetnik na činjenicu da se klimatske promjene ne događaju nekom drugom, negdje daleko, u budućnosti, već nama, danas i ovdje – ističe Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
Bez obzira gdje se nalazite u svijetu možete uticati na očuvanje prirode! Evo nekoliko stvari koje u posljednjih godinu dana nismo uradili da bi sačuvali planetu.
Plastika
Inicijativa za zabranu plastičnih kesa u Crnoj Gori pokrenuta je 2017. godine. Prijedlogom zakona o upravljanju otpadom predviđena je zabrana kesa, vreća i torbi od plastičnih materijala, a kazne za nepoštovanje tog pravnog akta biće od 30 do 20.000 eura. Zakon bi trebalo sredinom ove godine da stupi na snagu. Da li ćemo koristiti papirne ili plastične kese?
Prema ranijim procjenama, dok je upotreba ovakvih kesa bila dozvoljena, na deponijama, ali i u prirodi, godišnje je završavalo čak devet miliona vrećica za jednokratnu upotrebu.
U prosjeku je ranije svako koristio godišnje od 60 do 100 kesa, a za razgradnju samo jedne od njih potrebno je nekoliko stotina godina.
Globalno zagrijavanje
Baš kao što se poslednjih dana intenzivno piše o korona virusu i globalnoj pandemiji s kojom se suočava svijet, posljednjih mjeseci puno informacija bilo je i o globalnom zagrijavanju.
Tokom 2019. izgorjele su ogromne površine pod šumama širom svijeta, od Amazonije do Australije. U njima su nestale hiljade biljnih i životinjskih vrsta.
Uprkos brojnim sporazumima za smanjenje emisija gasova staklene bašte, održavanje temperature ispod 1,5 stepeni u odnosnu na predindustrijski nivo i naporima vlada, svijet se nemilosrdno suočava s posljedicama čovjekovog djelovanja.
U priču oko globlnog zagrijavanja, uključili su se čak i najmlađi, predvođeni djevojčicom iz Švedske Gretom Tunberg, koja je pokrenula proteste širom planete.
Da nije sve tako crno, pokazala je i Etiopija, u kojoj je u jednom danu oboren rekord u sadnji drveća.
Zagađenje vazduha
Zagađanje vazduha je važan faktor rizika po zdravlje u Evropi i širom svijeta.
Na lošiji kvalitet vazduha najviše utiču emisije iz kolektivnih i individualnih ložišta tokom sezone grijanja, zatim industrija i saobraćaj. Svaki građanin može da utiče na smanjenje zagađenja vazduha i to na više načina – u skladu sa mogućnostima može da zamijeni stolariju i izolaciju, da ne spaljuje bilo koju vrstu otpada, umjesto uglja i sirovog drveta da koristi ekološki prihvatljiva goriva, kao što su pelet i briketi.
Internetom kruži ilustracija planete Zemlje prije i poslije korona virusa. Na slici prije korone, planeta se guši u štetnim gasovima, a na slici poslije korone – situacija je sasvim drugačija.
Izumiranje životinja i zaštita vrsta
Požari u Australiji krajem prošle i početkom ove godine ostavili su neizbrisiv trag – stotine hiljada životinja je uginulo u razornim vatrama.
Nedavno je stigla vijest da su dvije žirafe koje pripadaju vrsti jako retkih životinja, ubijene na sjeveroistoku Kenije.
U Crnoj Gori, početkom februara u Beranama, ubijena je mečka.
Medvjed je u Evropi zaštićena vrsta kojoj prijeti izumiranje, pa je i u Crnoj Gori zakonom trajno zabranjen lov na mečku s mečetom do dvije godine starosti i na mužjaka i ženku do dvije godine starosti.
Prošle godine uginuo je i poslednji mužjak sumatranskog nosoroga u Maleziji, a slonovi su sve veće žrtve ljudske pohlepe – ubijaju se zbog kože.
M.L.
Izvor: WWF; RTCG
