U svijetu je tokom 2025. godine instalirano rekordnih 693 gigavata novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Time je njihova ukupna snaga dostigla 5,15 teravata. Ipak, prema novom izvještaju Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), dosadašnji tempo izgradnje nije dovoljan da se ostvari cilj dogovoren za kraj ove decenije.
Da bi globalni kapaciteti dostigli 11,2 teravata do 2030. godine, od 2026. bi u prosjeku trebalo dodavati 1,2 teravata godišnje. To je gotovo dvostruko više od kapaciteta instaliranih u rekordnoj 2025. godini.
Riječ je o cilju utvrđenom na klimatskoj konferenciji COP28, kada se više od 100 zemalja saglasilo da do 2030. utrostruči kapacitete iz obnovljivih izvora i udvostruči stopu poboljšanja energetske efikasnosti. Izvještaj predstavljen tokom Njujorške nedjelje klime treća je procjena napretka u ispunjavanju tih obaveza.
IRENA ocjenjuje da je cilj u oblasti obnovljive energije i dalje dostižan, ali da rast proizvodnih kapaciteta mora pratiti razvoj ostatka elektroenergetskog sistema. Direktor agencije Frančesko La Kamera upozorio je da potražnja za strujom raste brže nego što se očekivalo, dok elektroenergetske mreže ne uspijevaju da prate tempo izgradnje novih elektrana. Napredak u energetskoj efikasnosti, dodao je, još više zaostaje.
Jedna od najvećih prepreka su ulaganja u mreže. Prema procjeni IRENA-e, za njihovo širenje i unapređenje od 2026. do 2030. bilo bi potrebno gotovo bilion dolara godišnje, dok je tokom 2025. uloženo 525 milijardi. Bez snažnije mreže, sve veći broj solarnih i vjetroelektrana teže će se povezivati sa sistemom i snabdijevati potrošače onda kada im je struja potrebna.
Zbog toga izvještaj poziva države da, uz gradnju novih elektrana, razvijaju baterijska i druga skladišta energije, kao i rješenja koja omogućavaju fleksibilniji rad sistema. Povezivanje solarnih i vjetroelektrana sa skladištima može pomoći da se električna energija pouzdano obezbjeđuje i kada nema sunca ili vjetra. Digitalizacija i vještačka inteligencija, prema IRENA, mogu dodatno pomoći da se rastuća potrošnja bolje uskladi sa proizvodnjom iz čistih izvora.
Za takav razvoj važan je i pad cijena tehnologije. IRENA navodi da su obnovljivi izvori tokom 2025. na većini tržišta bili najkonkurentniji izbor za novu proizvodnju električne energije, dok su solarne elektrane nastavile da bilježe rekordne stope ugradnje. Troškovi baterijskog skladištenja smanjeni su za 30 odsto u odnosu na 2024. godinu, a za čak 95 odsto u poređenju sa 2010. To olakšava izgradnju sistema u kojima se proizvodnja iz obnovljivih izvora može koristiti pouzdanije tokom cijelog dana.
Prema projekciji iz izvještaja, solarne i vjetroelektrane bi do 2030. mogle da premaše ukupnu instalisanu snagu elektrana na fosilna goriva. Njihov udio u svim proizvodnim kapacitetima porastao bi sa 35 odsto u 2025. na oko 62 odsto do kraja decenije. Riječ je o udjelu u instalisanoj snazi, a ne o udjelu u stvarno proizvedenoj električnoj energiji.
Izvještaj se osvrće i na period poslije 2030. godine. Da bi električna energija do 2035. činila 35 odsto globalne krajnje potrošnje energije, biće potrebno dodatno ubrzati elektrifikaciju saobraćaja, industrije, zgrada i drugih sektora. Mapa puta za ostvarenje tog cilja razmatra se u okviru priprema za konferenciju COP31. Prema ocjeni IRENA-e, ona bi mogla da pruži jasnije mjerilo za širenje elektrifikacije zasnovane na obnovljivim izvorima.
J.M.
Naslovna fotografija: Pexels
